Zloćudni brat placebo-efekta
19. siječnja 2013
"Očekivanje određuje tijek", omiljena je izreka Magnusa Heiera. On je neurolog i znanstveni novinar, a bavi se podsviješću. Ono što očekujemo utječe na razvitak naše bolesti, kaže on. To može dovesti do nestanka simptoma bolesti ili do njihovog nastanka.
Tko čita članak da elektromagnetski valovi odašiljača za mobilne telefone mogu izazvati bolest, možda će time kod sebe izazvati glavobolju – čak i ako odašiljač za mobilne telefone uopće nije uključen.
Tko ima neki tumor može od njega brže umrijeti ako je uvjeren da mu preostaje samo još nekoliko mjeseci života – čak i ako tumor nakon otkrivanja uopće više ne raste. To se zove nocebo-efektom. Magnus Heier je o tomu napisao knjigu.
Strah izaziva stres, a stres oboljenje
"Taj efekt je osobito jak ako se bojite – ako se bojite bolesti ili terapije koja vas očekuje. Tada će nuzpojave biti puno jače", kaže Heier. "Oboljele od raka obuzme mučnina čim stupe u prostoriju u kojoj su bili podvrgnuti kemoterapiji. Jer podsvjesno slute da slijedi ta mučnina."
Strah je stres za tijelo i on može oslabiti imunitet. Tijelo postaje osjetljivije, lakše dođe do infekcije, nastaju bolovi tamo gdje ih uopće ne bi moralo biti.
To potvrđuju i studije, kao primjerice ova koju su proveli liječnici sveučilišnih klinika u Regensburgu i Tübingenu. Winfried Häuser, Emil Jansen i Paul Enck istraživali su znanstvene publikacije o nocebo-efektu koje su objavljene između 1960. i 2011. godine te preispitali i objedinili spoznaje tih publikacija.
Efekt koji nitko ne želi
Nocebo dolazi od latinskog nocere – štetiti, placebo od latinskog placere – sviđati se. U biti se radi o istom efektu, samo jednom s pozitivnim, drugi put s negativnim učinkom. Oba nas pogađaju tamo gdje na njih možemo najmanje utjecati: u podsvijesti.
Placebo izaziva uvjerenje da će nam nešto, primjerice neki lijek, pomoći. Dokazano je da navodni lijek bez ljekovite tvari može imati isti učinak kao i pravi lijek, samo ako pacijent u to vjeruje.
Placebo-efekt je već temeljito istražen. Tko recimo u online-datoteci američkoga ministarstva zdravstva traži pojam placebo dobit će gotovo 160.000 ponuda. O nocebu se tu nalazi samo 180 tekstova. O njemu se manje govori, u Njemačkoj tek posljednjih godina, iako on izaziva nešto što nitko ne želi, naime strah u podsvijesti.
Previše informacija
"Ako sam kod vas utvrdio suženje vratne žile kucavice, koje je neznatno, uvijek ćete, kad dobijete vrtoglavicu, misliti da to ima veze sa suženjem žile", kaže Magnus Heier. "A zapravo svatko može imati nesvjesticu. Ali, vi se toga nećete moći osloboditi, dijagnoza će ostati kod Vas u podsvijesti."
Ako se netko boji tumora, možda neće dobiti tumor, ali će lakše oboljeti od nečega drugoga. Tko strahuje od A, kaže Magnus Heier, neće automatski dobiti bolest A, ali će možda dobiti bolest B, primjerice neku infekciju.
Nocebo-efekt se potiče brojnim informacijama koje čovjek ne može jasno odreditii. Tko u internetsku tražilicu ubaci pojam "nesvjestica" dobit će vrlo različita tumačenja mogućih uzroka. I upute o uporabi lijeka navode mnoštvo mogućih nuspojava, čak i ako se one pojavljuju izuzetno rijetko – recimo u jednom od 10.000 slučajeva. Naime, proizvođači lijekova zakon tjera da istaknu i najmanju mogućnost neželjenih popratnih pojava.
Važnost komunikacije liječnika i pacijenta
Tko primijeti da moguće nuspojave nekog lijeka kod njega izazivaju zabrinutost ili čak strah, trebao bi o tomu razgovarati, najbolje s liječnikom. Međutim, može plašiti i sam razgovor s liječnikom, ako liječnik nije vješt u komunikaciji.
Loše je, primjerice, ako liječnik pacijenta ne sluša pozorno, ne gleda ga u oči, ne uzima ga ozbiljno, zastrašuje ga, pretežno negativno govori ili lakomisleno nabacuje loše dijagnoze, prije nego što je na pacijentu obavio temeljite pretrage.
Razlog može biti nedostatak vremena ili sklonost liječnika da svoje pacijente što je moguće transparentnije i sveobuhvatnije informira o mogućim rizicima neke terapije ili operacije.
Ako čovjeka nešto boli, trebao bi naravno otići liječniku, kaže Heier. Imaju smisla i određene preventivne pretrage. Ali, kod nekih stvari treba biti oprezan, primjerice kod čitanja uputa za uporabu lijeka, medicinskih dijagnoza preko interneta ili nekog medicinskog časopisa. Jer, ne smije se podcijeniti učinak koji takve informacije mogu imati na našu podsvijest.