Zlostavljanje, samoubojstva, kršenje ustava
10. prosinca 2014
Logor je osnovan odlukom američkog predsjednika Georgea W. Busha u američkoj vojnoj bazi na Kubi u sklopu "Rata protiv terorizma". Nakon američke invazije u Afganistanu 2002. godine, u Guantanamo je dopremljeno oko 800 zarobljenika iz više od 40 zemalja za koje se pretpostavljalo da su pripadnici terorističke organizacije. Mnogi od njih su jednostavno oteti - među njima je bio i Turčin Murat Kurnaz, rođen i odrastao u Njemačkoj.
Organizacije za ljudska prava kao što su Amnesty International i Human Rights Watch u više su navrata kritizirale da u odnosu prema zatočenicima nisu poštivana prava zajamčena Ženevskom konvencijom o pravima ratnih zarobljenika. Američka vlada ih i nije smatrala ratnim zarobljenicima nego "nezakonitim suborcima" (unlawful combatants), što je kategorija koja ne postoji u međunarodnom pravu.
Zlostavljanje, mučenje, samoubojstva
Prvi izvještaji o zlostavljanju zatočenika pojavili su se 2004. godine. Međunarodni odbor crvenoga križa je prema informacijama New York Timesa već u srpnju 2004. u povjerljivom izvještaju upućenom američkoj vladi metode saslušavanja primjenjivane u Guantanamu nazvao mučenjem. Među tim mučenjima navedeno je uskraćivanje hrane i sna, izazivanje straha kod zatočenih uz pomoć opasnih pasa, premlaćivanje, zatvaranje u samicu u potpunoj tami i takozvani "waterboarding", polijevanje žrtve vodom po prekrivenim ustima usljed čega nastaje osjećaj utapanja.
U Guantanamu je u više navrata bilo pobuna, štrajkova glađu i pokušaja samoubojstva zatočenika. U lipnju 2006. godine uprava zatvoreničkoga logora je objavila da su se tri zatočenika objesila. BBC je izvijestio da je zapovjednik logora Harry Harris ta samoubojstva nazvao "činom asimetričnog vođenja rata protiv nas".
Kršenje američkog ustava
U lipnju 2006. je američki Vrhovni sud presudio da su vojni sudovi u Guantanamu u bitnim točkama kršili Ženevsku konvenciju i američki ustav. Nakon te presude su ojačale kritike postupaka predsjednika Georgea W. Busha i njegove vlade. Tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan je zahtijevao da se logor Guantanamo odmah zatvori. I savezna kancelarka Angela Merkel je naglasila da takvi logori ne smiju trajno postojati.
2008. je tadašnji predsjednički kandidat Barack Obama u izbornoj kampanji obećao da će logor zatvoriti. Već prvoga dana kad je stupio na dužnost Obama je naredio zatvaranje logora u roku od godinu dana. Ali, nakon toga se malo toga dogodilo tako da je i danas još 136 zatvorenika u logoru Guantanamo.