Zlato Češke za buduće naraštaje
16. srpnja 2021
Jilove u Prahy je slikovito mjestašce s jedva 5.000 stanovnika, ali je prepuno povijesnih spomenika. Danas je područje uz rijeku Sazavu, jednu od pritoka Vltave, omiljeno odmaralište stanovnika nedalekog Praga.
Ali u 14. stoljeću su Jilove bile jedan od najvažnijih gradova Češkog kraljevstva, po važnosti odmah nakon Praga i Kutne Hore. Onda je imao 10.000 stanovnika - a treba znati da je i Prag u to doba imao samo oko 40 tisuća žitelja. Jer u doba vladavine Karla IV. (1355. - 1378.) je upravo to mjesto bilo najvažniji izvor zlata čitavog njegovog carstva. "Velik dio grada Praga je zapravo podignut zlatom iz ovog mjesta, između ostalih i neke zgrade Karlovog sveučilišta koje stoje još i danas", objašnjava Šarka Jurinova.
Što nađete, vaše je...
Ona je direktorica regionalnog muzeja Jilove u Prahy i taj muzej je najvećim dijelom posvećen vađenju zlata u tom mjestu. "Mi smo vjerojatno jedini muzej iz kojeg, uz ulaznicu možete ponijeti i zlato kojeg sami isperete", smije se direktorica dok nam pokazuje izvor u dvorištu. Na dnu je pijesak iz kojeg posjetitelji sami mogu naći zrnca pravog zlata - a što nađu, njihovo je.
Obzirom na temu, muzej ima i vlastitog geologa. Jan Vana nam objašnjava: "Pod gradom i oko njega još leži oko sedam tona zlata". Prinos pojedinih kopova je bio oko četiri grama zlata po toni rude, što je zapravo još uvijek isplativo. Ali eksploatacija je prekinuta 1968. iz drugih razloga.
"Problem je što su Jilove u području odmora. A problem je i što bi količina nađenog zlata bila minimalna ako se ne koristi otrovni cijanid", tumači nam Vana. Jer uobičajeni postupak jest zlato iz stijenja "isprati" agresivnom kemikalijom - ali onda je golemi problem, kamo s tom otrovnom šljakom.
Tek još neki pokušavaju
Ipak, u Jilovima još ima stanovnika koji žale za prošlom vremenima: "Onda smo mogli kupovati češko zlato umjesto da ga uvozimo iz Južnoafričke Republike", žali se jedna umirovljenica.
Ali rudarska tradicija tog mjesta se nastavlja i desetljećima nakon zatvaranja rudnika: "Kad smo 2018. obilježavali pola stoljeća okončanja vađenja zlata, tu je došlo još nekoliko posljednjih rudara iz tog doba", kaže Sara Jurinova pred rudarskim kolicima izloženim u muzeju. Na kolicima stoji objašnjenje kako je ruda u tim kolicima otprilike dovoljna za jedan vjenčani prsten.
Ali ne samo zlatna prašina, u prošlosti se u zemlji pod Jilovom znao naći i grumen zlata - Amerikanci će reći nugget - ozbiljne veličine i po nekoliko kilograma težak. Jedan primjerak veličine lopte za rukomet je i u muzeju. Mada muzej organizira posjete u više nekadašnjih rudarskih okna, danas nitko ozbiljno ne razmišlja o ponovnom vađenju zlata. "Ali na pritokama Sazave uvijek iznova netko pokušava u tamošnjem pijesku pronaći zlato", kaže nam direktorica muzeja.
Nova studija isplativosti
Zapravo i na drugim mjestima Češke ima zlata: umjerena procjena govori o čak 400 tona zlata koji se još nalazi pod zemljom. Po trenutnoj vrijednosti te kovine, to je oko 20 milijardi eura i nakon pada komunizma je bilo "poduzetnika" koji su imali planova s tim rudnim bogatstvom.
No u pravilu država nije bila zainteresirana ili je lokalno stanovništvo bilo odlučno protiv eksploatacije.
Ipak, prošle godine je državna rudarska tvrtka Diamo pokrenula istraživanje izvedivosti ponovnog otvaranja zlatnog rudnika u Zlate Hory na sjeveru Češke. "Geološka istraživanja će trajati tri godine i njihovi rezultati će poslužiti za odluku o uvjetima eksploatacije nalazišta zlata u blizini Zlate Hory", kaže Ludvik Kaspar, direktor tvrtke Diamo češkoj novinskoj agenciji CTK.
"To istraživanje treba češkoj vladi dati aktualne informacije o mogućnosti eksploatacije tog nalazišta i tehnologiji koja je potrebna", kaže i glasnogovornica češkog ministarstva za industriju i trgovinu, Stepanka Filipova za češki list MF Dnes. I tamo se procjenjuje kako je još više tona zlata pod zemljom.
Na "čisti" način - se ne isplati
I češki predsjednik Miloš Zeman se zalaže za ponovnu eksploataciju domaćeg zlata. Ideja jest da se ruda iz Zlate Hory "izvozi" u inozemstvo na najprljaviji dio procesa, njeno kemijsko razdvajanje od ostalog materijala. Jer to je osnovni uvjet kojeg postavlja ministar za zaštitu okoliša Richard Brabec: "Za nas je apsolutno nezamislivo i neprihvatljivo da se zlato vadi kemijskom obradom", rekao je ministar na češkoj televiziji. "Jedina alternativa je dubok kop, ali se zapravo nadam da će zlato kao blago naše zemlje još desetljećima ostati sakriveno pod zemljom."
Češki ekonomist Lukas Kovanda razlog ovog oklijevanju vidi manje plemenitih misli o očuvanju okoliša ili prepuštanju budućim naraštajima - koliko u trenutnoj svjetskoj cijeni zlata: "Eksploatacija zlata u Češkoj još nije isplativa, tako da nitko niti ne žuri ponovno pokrenuti vađenje. Da je drugačije, u Češkoj bi se već odavno opet vadilo zlato."
Danas važnije od vjenčanog prstena...
Jer kako se vidjelo u drugom slučaju, Češka nema niti najmanje obzira otvoriti rudnik - ako se to isplati. Proteklih godina je kod Cinoveca na granici prema Njemačkoj utvrđeno značajno nalazište "bijelog zlata" našeg doba: litija. Nešto više od polovine od oko 140.000 tona tog alkalijskog metala se nalazi na češkoj, ostalo na njemačkoj strani.
Djelomično državni koncern CEZ je već dobio koncesiju za češko nalazište i glasnogovornik koncerna Roman Gazdik kaže kako bi eksploatacija početi već 2025. godine.
Ukupno u gorjima Češke se nalazi oko 4% litija koliko je poznato u čitavom svijetu. A danas očito više nisu toliko važni zlatni vjenčani prsteni - koliko baterije za električne automobile za koje je litij neophodna sirovina.