Zlato Bundesbanke za obrazovanje?

Prijepor se razvio ne samo oko namjene novca dobivenog prodajom zlata nego neki čak sugeriraju da je zbog toga prijedloga i izbila afera oko hotelskog računa predsjednika Bundesbanke, zbog kojeg vlada zahtijeva njegovu ostavku.

Zlatne rezerve su često privlačile pozornost ministara financija koji su njihovom prodajom htjeli začipati rupe u proračunu. 1997. se ministar financija Theo Waigel oko toga sukobio s tadašnjim predsjednikom Bundesbanke Hansom Tiedmeyerom, ali šef Savezne banke nije popustio. Njegov nasljednik Ernst Welteke isto je tako prošle godine jasno dao na znanje, tko je gospodar zlata:

"Prema Maastriškom ugovoru za zlatne i devizne rezerve Njemačke Bundesbanke mjerodavni smo mi od Njemačke Bundesbanke, a ne neka druga tijela koja uvijek iznova vjeruju da ona o tomu mogu odlučivati.”

Zlatne rezerve već odavno nisu nužne nakon što su 1968. Sjedinjene Države odustale od obveze koju su si bile same nametnule, da jedna četvrtina rezervi središnje banke mora biti u zlatu. Welteke je prvi put 2002. signalizirao da je Savezna banka spremna na prodaju zlata, ali u malim količinama kako ne bi osjetno pala cijena zlata na svjetskom tržištu.

U listopadu 2003. Welteke je precizirao u jednom intervjuu da utržak od milijardu eura, koliko bi se godišnje moglo dobiti od prodaje zlata, nije prikladan za rješavanje problema zaduženja države. Ali bi se tim novcem moglo osigurati trajnije financiranje obrazovanja, znanosti i kulturne infrastrukture, rekao je Welteke. Konkretno je mislio na osnivanje zaklade koja bi upravljala novce dobivenim od prodaje zlata.

S tim prijedlogom je proljetos izašao u Odboru Bundestaga za proračun, ali političari iz većine stranaka nisu time bili oduševljeni. Čula se optužba da Savezna banka želi uspostaviti neku vrstu paralelne vlade i tim novcem provoditi neku politiku. Welteke je tu optužbu odbacio:

”Naša je zadaća upravljati zlatnim rezervama i odlučivati hoće li, koliko zlata i kada biti prodano. Mi ne želimo odlučivati o tomu hoće li time utrženi novac biti upotrijebljen za obrazovanje, inovaciju ili cestogradnju ili nešto drugo. To nije u našoj mjerodvnosti.”

Savezna Banka je s olakšanjem primila na znanje da je savezni kancelar Gerhard Schröder 25. ožujka ove godine pozdravio ideju da se taj novac upotrijebi za obrazovanje i znanost. Ali, jedan glasnogovornik je dodao da kancelar nije mislio na izravni utržak od prodaje zlata, nego na kamate od tako dobivenog kapitala. To se pozdravlja i na tržištu kapitala, potvrđuje predstavnik Deka Banke Karsten Juniors:

”Iz perspektive Bundesbanke bit će važno da ako se dio zlatnih rezervi proda na tržištu, da taj novac ne završi u normalnom konzumu." (Michael Braun)