Zima i glad u Afganistanu: djeca na prodaju

Oko 23 milijuna ljudi u Afganistanu pati od akutne gladi, dan za danom. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da je riječ o jednoj od najvećih i najtežih kriza gladi u svijetu. Prema nedavnom izvješću FAO-a više od polovice stanovništva pogođeno je krizom. Uzroci su trajna suša, politička nestabilnost i posljedice pandemije COVID-19. Nagli prekid zapadne pomoći nakon što su talibani preuzeli vlast u kolovozu 2021. također doprinosi izvanrednom stanju. Udio stanovništva koji ovisi o humanitarnoj pomoći se nastavlja povećavati.

Žene i djeca, poput Zahre (ime promijenjeno) i njezine tri kćeri, posebno pate zbog loše humanitarne situacije. Ova 40-godišnja žena iz pokrajine Bamian bila je prisiljena udati svoje kćeri protiv njihove volje. U razgovoru za DW kaže: "Muž mi je umro nakon moždanog udara. Radila sam kao čistačica dok talibani nisu preuzeli vlast. Djeca su mi mogla ići u školu." Onda je došao kaos i ekonomska kriza.

Ljudi bez perspektive

Nakon što su talibani preuzeli vlast, brojne su vlade zaustavile pružanje pomoći Afganistanu. Ranije je tri četvrtine javne potrošnje pokrivala međunarodna zajednica. Rezerve koje je afganistanska središnja banka imala u inozemstvu su zamrznute. Državni službenici kao što su učitelji, policajci ili zaposlenici u zdravstvu i administraciji više nisu mogli biti plaćeni.

Obitelji koje su mogle zaposliti žene poput Zahre same su dospjele u stanje potrebe, a Zahra je izgubila i ono malo prihoda što je imala. "Jedva da smo imali što jesti. Iz nužde sam svoje kćeri dala muškarcima koji su ih htjeli oženiti. Bez miraza, bez zabava i slavlja. Uzeli su ih muškarci koji žive u drugim dijelovima zemlje", kaže ona.

Kćeri imaju 20, 17 i 15 godina. Zahra se nada da im je dobro, barem bolje nego njoj. I Zahra je nekoć bila prisiljena na brak. Seljak iz drugog mjesta tražio je ženu. Već je bio oženjen, imao je šest kćeri s prvom ženom i želio je sina. Zahra je brzo ostala trudna. „Rodila sam djevojčicu, sada nas moj muž više ne posjećuje", kaže ona.

Posebno ugroženo ruralno stanovništvo

Situacija je vrlo napeta, posebno u ruralnim područjima. Posljedice klimatskih promjena, kao što su suša koja traje godinama i ekstremni vremenski uvjeti, sve više otežavaju život. Prošlog je ljeta u sušnim krajevima iznenada pala jaka kiša. Sasušeno tlo nije moglo upiti dovoljno vode. Rezultat su bile poplave u kojima je poginulo više od 180 ljudi. Glasnogovornik talibanske vlade rekao je novinskoj agenciji dpa da su tisuće kuća i tisuće hektara zemlje uništene, kao i usjevi: "Ljudi su izgubili sve."

Prema istraživanju koje je u svibnju 2022. provela nevladina organizacija Save the Children u Afganistanu među 1.450 obitelji, oko 97 posto obitelji nije moglo adekvatno prehraniti svoju djecu. Prema navodima obitelji, djevojčice su hranjene lošije od dječaka. Devet od deset djevojaka zabrinuto je jer nemaju dovoljno energije za učenje, igru ​​ili obavljanje svakodnevnih obveza.

Potreba je toliko velika da se sve više afganistanskih roditelja osjeća prisiljenim prodavati svoju djecu: parovima bez djece, kao nevjeste, trgovcima ljudi ili čak kao borce u radikalnim islamskim grupama.

"Ljudi u Afganistanu, posebno žene i djeca, trebaju pomoć. Oni najviše pate od sankcija", rekla je u razgovoru za DW iz Kabula Samira Sayed-Rahman.

Samo humanitarna pomoć je besmislena

Samira Sayed-Rahman radi za humanitarnu organizaciju International Rescue Committee (IRC) u Afganistanu i svakodnevno je u kontaktu sa ženama koje su pogođene ovim stanjem. Ona navodi još jedan problem: "Nema čak ni dovoljno novčanica. Novčanice se raspadaju. Poslovni ljudi ne prihvaćaju sve novčanice, a pogotovo ne od siromašnih ženaž", kaže ona. 

Prošle godine je broj ovakvih slučajeva prešao tri milijuna ljudi u različitim dijelovima zemlje. "Ali mi možemo učiniti samo onoliko koliko možemo. Humanitarna pomoć nije rješenje za ekonomske probleme Afganistana. Puno je važnije da budu ukinuta ekonomska ograničenja i da ponovo počne investiranje u razvoj. Afganistanska ekonomija je godinama u velikoj mjeri bila ovisna o inozemnim devizama, a kada te pomoći odjednom nema, onda najprije pati stanovništvo", kaže Samira Sayed-Rahman.

Surađivao Mohammad Akami

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu