"Zid koji nestaje": podsjećanje na žrtve Kristalne noći
10. studenoga 2021
U noći s 9. na 10. studenoga 1938. nacistički nasilnici su zapalili židovske radnje i sinagoge. Kuće, stanovi i prodavaonice u vlasništvu Židova su opljačkane, a veliki broj ih je je uhićen, pretučen i ubijen. Kristalna noć bila je uvod u najveći genocid u Europi. Jedno interaktivno umjetničko djelo u Dresdenu sada podsjeća na taj događaj.
Instalacija "Zid koji nestaje" na 6.000 drvenih blokova kombinira citate preživjelih iz koncentracijskih logora Buchenwald, Mittelbau-Dora i drugih logora koji su spadali u ove „tvornice smrti". Svečano otvaranje ove instalacije održano je u srijedu (9.11.). Postavljanje i organiziranje svečanosti otvaranja organizirali su Glavni grad savezne pokrajine Saske Dresden, Goethe-Institut i Memorijalni centri Buchenwald i Mittelbau-Dora.
Poruke preživjelih
"Zid koji nestaje" temelji se na ideji ruske studentice Marije Jablonine. Instalaciju je prvi put realizirao Goethe-Institut u Moskvi 2013. godine, tokom obilježavanja godišnjice njemačkog napada na Sovjetski Savez. Instalacija je potom postavljana u različitim prilikama na različitim mjestima, uključujući i četiri izraelska grada. Tokom 2020. nju su kao dio službenog kulturnog programa njemačke savezne vlade povodom njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a mogli vidjeti stanovnici 16 europskih gradova, uključujući Vilnius, Belfast, Solun i Madrid. "Zid koji nestaje" u modificiranom obliku bio je izložen tokom obilježavanja 76. godišnjice oslobođenja koncentracijskih logora Buchenwald i Mittelbau-Dora u travnju 2021. u Weimaru i sada u studenome 2021. u Dresdenu.
Posjetitelji su pozvani da izvuku blokove s citatima, pročitaju ih i ponesu sa sobom. Zid se na taj način prazni i konačno posve nestaje, ali se poruke skoro stotinu onih koji su preživjeli Holokaust i dalje prenose. Među njima su poznate ličnosti kao što su Imre Kertész, Stéphane Hessel ili Eugen Kogon - i mnoge druge koje nisu tako poznate široj javnosti. Njihovi citati su dijelom osobna iskustva, dijelom razmišljanja o tome šta Šoa (židovski izraz za Holokaust) znači za budući suživot ljudi.
Zajednička memorija
Johannes Ebert, glavni tajnik Goethe-instituta, rekao je uoči otvaranja: „Sve je manje svjedoka i preživjelih Holokausta koji mogu govoriti o svojim doživljajima. `Zid koji nestaje` doprinosi tome da se poruke preživjelih prenose budućim generacijama." Novi centri za međunarodno kulturno obrazovanje, koji će biti otvoreni u pet Goethe-instituta u Njemačkoj, trebali bi pri tome imati centralnu ulogu, rekao je Ebert. Savezni ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas je povodom predstojećih komemorativnih manifestacija u Dresdenu rekao: "Zajedničko sjećanje je i preduvjet za kvalitetan suživot u Njemačkoj, kako danas, tako i u budućnosti."
Gradonačelnik Dresdena Dirk Hilbert otvorio je memorijalnu manifestaciju na kojoj je govor održala dr. Nora Goldenbogen, predsjednica Pokrajinskog saveza židovskih zajednica Saske. Instalacija će ponovo biti predstavljena 29. studenoga - na svečanosti povodom 70. godišnjice Goethe-Instituta.
pj/nf (mit goethe.de)
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu