Zemlje u razvoju su stvarne žrtve pandemije

Držati distancu – u Njemačkoj, Francuskoj ili SAD-u je izvodivo. Ali, u slumovima New Delhija, u favelama Rio de Janeira ili townshipovima Južnoafričke Republike zbog nedostatka životnog prostora je to skoro nemoguće.

No, još uvijek je broj slučajeva koronavirusa relativno malen, ali jedno je jasno – virus se proširio po cijelom svijetu. Mnoga mjesta su uvela protumjere. Indija je na dva tjedna zabranila kretanje za svojih milijardu i 300 milijuna stanovnika. Zabranu izlaska u Južnoafričkoj Republici kontrolira vojska. Druge zemlje reagiraju sporije. U Mijanmaru su još uvijek prepune ulične tržnice, predsjednik Tanzanije dozvoljava i dalje rad vjerskim ustanovama, a predsjednik Brazila govori da se radi o „gripici".

Neovisno o razvoju epidemije koronavirusom već sada su mnoge zemlje gospodarski jako pogođene. Korona-kriza je već pogodila mnoge zemlje punom snagom, piše Analitički odjel Deka-Banka (to je banka za vrijednosne papire njemačkih štedionica,op. ur.). Zabrinut je i ekonomski stručnjak s Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu Rolf Langhammer. „Naravno da smo prvo usredotočeni na našu situaciju." Ali, to ne bi trebalo tako ostati. „Nakon korona-krize bi moglo doći do pojačane migracije zbog siromaštva u cijelom svijetu“, kaže ovaj stručnjak za zemlje u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju.

Koliko će to teško pogoditi zemlje ovisi od tri faktora:

- Već sada su mnogi investitori kapital iz valuta zemalja u razvoju i zemalja u ubrzanom ekonomskom razvoju prebacili u dolare. „Kapital je brzinom svjetlosti nestao iz ovih zemalja. Jer, dolar je sigurna valuta", kaže Langhammer u razgovoru za DW. Posljedica je da domaće valute u odnosu na dolar gube na vrijednosti. A dugovi koji se računaju u dolarima postaju sve skuplji.

- Drugo, mnoge zemlje u svojim proračunima računaju s većim cijenama sirovina. Pad cijena im pravi probleme. „Zemlje poput Nigerija, Brazila ili Južnoafričke Republike se nadaju brzom povećanju cijena, kako bi u zemlju dovele nove devize."

- I treće, skoro sve zemlje je pogodila manja potražnja iz Kine. „U ovom trenutku imamo sva tri ova faktora odjednom“, kaže Langhammer. Osim toga, tu su i zemlje za koje je turizam vrlo važna gospodarska grana, poput Tajlanda, koje su žestoko pogođene ovom krizom.

Dok Europa i SAD usvajaju gigantske pakete pomoći, ostaje da se vidi kako će zemlje u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju kompenzirati gubitke prouzročene korona-krizom i osigurati socijalni mir. Indijski paket pomoći u visini od 38 milijardi eura u usporedbi s američka dva bilijuna djeluje jadno.

Tko će pomoći zemljama u razvoju?

Savezni ministar za gospodarsku suradnju i razvoj njemačke Gerd Müller se zalaže za opraštanje duga najsiromašnijim zemljama. Jer, one ne ovise od procjene na financijskim tržištima, već od različitih organizacija. Zbog toga bi oprost duga tim zemljama imao smisla, kaže Langhammer.  Ali, za to bi morale biti spremne banke koje posluju na međunarodnoj razini. „To se u povijesti nije često događalo. Osim toga i banke u vidu imaju i svoju kompliciranu situaciju zbog korona-krize i u svojim matičnim zemljama će zahtijevati pomoć države.“

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva opreznom računicom je došla do svote od 2,5 bilijuna dolara koji su potrebni samo zemljama u ubrzanom ekonomskom razvoju. MMF radi na brzom odgovoru, kažu u Washingtonu.

Zemljama u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju ostaje nadati se da će mjere protiv pandemije koronavirusom biti dovoljne – jer ekonomske štete su već sada ogromne. Doduše, s obzirom na vrlo brzo širenje virusa, ovo sve više izgleda kao ogromna ljudska tragedija. I humanitarna organizacija za pomoć gladnima Welthungerhilfe upozorava na masivne posljedice u najsiromašnijim regijama svijeta. „Polazimo od toga da će idućih tjedana i mjeseci tamo biti puno mrtvih", rekla je šefica ove njemačke organizacije.