'Zemlje u dobrim odnosima se ne optužuju za genocid'

Put do prvog saslušanja pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u slučaju međusobnih optužbi Hrvatske i Srbije za počinjeni genocid je dug. Još 1999. Hrvatska je pred najvišom pravnom instancom uložila tužbu tada još protiv SR Jugoslavije. U međuvremenu je i sljednica SR Jugoslavije, Republika Srbija, 2010. uložila protutužbu u kojoj se Hrvatsku također tereti za kršenje konvencije o sprečavanju genocida.

Što se tužbama želi postići?

Kako je u vrijeme pokretanja tužbe objasnila tadašnja ministrica pravosuđa Republike Hrvatske Vesna Škare-Ožbolt, cilj podizanja tužbe je, između ostalog, da se Hrvatska definira kao žrtva događaja koji su se između 1991. i 1995. odvijali na njezinom teritoriju i tijekom kojih je poginulo preko 10.000 njezinih građana, a tisuće se smatraju nestalima. Hrvatska želi da se za to okrivi Srbija. Isto želi i suprotna strana optužujući Hrvatsku za ubijanje preko 6.000 hrvatskih građana srpske nacionalnosti te protjerivanje preko 200.000 građana koji danas mahom žive u Srbiji. Osudom Srbije zbog genocida u Hrvatskoj Srbija bi, tako argumentira hrvatska strana, bila prisiljena na ispunjavanje nekoliko uvjeta, a to su da se kazne svi krivci za ratne zločine, otkrije sudbina nestalih hrvatskih državljana, vrate otuđena kulturna dobra te isplati ratna odšteta.

Ovo su ujedno bile i točke koje je aktualna Hrvatska vlada od početka svog mandata postavljala kao uvjet za eventualno povlačenje tužbe. Uvjeti međutim, kako su to u nekoliko navrata posljednjih tjedana spominjali hrvatski dužnosnici, nisu ispunjeni tako da je povlačenje tužbe nemoguće. Srbijanska strana je u nekoliko navrata izražavala spremnost da povuče svoju tužbu pod uvjetom da to istodobno učini i Hrvatska. Do povlačenja tužbi nije došlo i sada obje strane, prvo hrvatska a zatim i srbijanska, do početka travnja, koliko je predviđeno za raspravu, imaju vremena izložiti svoje argumente. Obje strane su, barem što se istupa u medijima tiče, u potpunosti uvjerene da će njihove tužbe biti prihvaćene. No neovisni pravni stručnjaci su potpuno drugačijeg mišljenja.

Pravnici skeptični oko uspjeha

"Mislim da ova saslušanja neće promijeniti puno toga. Ako uzmemo u obzir da je odluka u jednom sličnom postupku koji je Bosna i Hercegovina također vodila protiv Srbije pred istim sudom 2007. odbijena, može se očekivati da će se to dogoditi i sada", rekao je za Deutsche Welle ugledni zagrebački odvjetnik Veljko Miljević. I njegov beogradski kolega i bivši ministar unutarnjih poslova Srbije Božo Prelević slično prognozira odluku suda u Den Haagu. "Po mom mišljenju su u Hrvatskoj obje strane počinile etničko čišćenje no u pravnom smislu nije počinjen genocid. Ovaj pravni pojam je jasno definiran i zbog toga mislim da ni hrvatska niti srpska strana neće imati uspjeha sa svojim tužbama", kaže Prelević u razgovoru za DW.

Vesna Teršelič iz nevladine organizacije Documenta na raspravu u Den Haagu gleda iz jedne druge perspektive. "Ponovnim aktualiziranjem ratnih zločina u medijima koji će sigurno pratiti ovu raspravu moglo bi se ponovno pobuditi zanimanje za neriješene probleme vezane uz procesuiranje ratnih zločina i rješavanje pitanja nestalih", kaže Teršelič. No ipak zaključuje kako Međunarodni sud pravde u Den Haagu nije najbolje mjesto za raspravu o procesuiranju zločina i rješavanju probleme žrtava. "To se već do sada trebalo učiniti na nekoj drugoj razini", kaže voditeljica Documente.

Slab interes javnosti

Božo Prelević smatra da se javnost u Srbiji neće baš previše zanimati za događaje u Den Haagu jer, kako kaže, ni procesi pred sudom za ratne zločine više ne dospijevaju u medije. "Građani Srbije imaju drugih problema. Sredinom ožujka se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. I borba protiv korupcije je važna tema", kaže Prelević. Sve će to, kako predviđa beogradski odvjetnik, raspravu pred Međunarodnim sudom pravde baciti u drugi "ako ne i u treći" plan. I u Hrvatskoj je javnost zaokupljena drugim, prvenstveno gospodarskim temama.

I iako su tijekom svog susreta u ponedjeljak (24.2.), tjedan dana uoči početka rasprave u Den Haagu, hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i srbijanski vicepremijer Aleksandar Vučić u Beogradu neumorno isticali kako je pitanje tužbi stvar prošlosti i da se dvije zemlje ionako okreću budućnosti, teško je povjerovati da mjesec dana međusobnih optuživanja pred najvišom sudskom instancom Ujedinjenih naroda neće ostaviti nikakvog traga po dobrosusjedske odnose. "Mislim da ne možemo baš govoriti o dobrim odnosima dviju zemalja koje se istodobno međusobno optužuju za genocid. To jednostavno ne ide zajedno", kaže zagrebački pravnik Miljević. No on ujedno ostavlja mogućnost da se sljedećih mjesec dana iskoristi za dogovor izvan sudnice i tako na kraju ipak postigne nekakav kompromis.