Zemlja s najvećom hrvatskom diplomatskom mrežom
25. ožujka 2011Hrvatski veleposlanik u Saveznoj Republici Njemačkoj dr. Miro Kovač posjetio je u četvrtak (24.03) radio postaju Deutsche Welle u Bonnu. Razgovarao je s intendantom Erikom Bettermannom, šeficom Odjela za srednju i jugoistočnu Europu Vericom Spasovskom, te s članovima hrvatske redakcije. O tome na kakvoj su razini odnosi Hrvatske s jednom od najvećih svjetskih gospodarskih sila, te zemljom za koju mnogi vjeruju da je u doba borbe za neovisnost bila najveća saveznica Hrvatske, veleposlanik Kovač govori u intervjuu kojeg je dao tijekom ovog posjeta.
U kojoj se mjeri razlikuje posao hrvatskog veleposlanika u SR Njemačkoj danas od onog od prije dvadesetak godina?
Prije dvadeset godina je Hrvatskoj bilo stalo da učvrsti odnose s Njemačkom, da svijet shvati da ima pravo vratiti područja koja su tad bila okupirana i da istovremeno krene prema članstvu u Europskoj zajednici (kako se EU tada još zvala). Danas nakon dvadest godina smo u situaciji da smo ostvarili već jedan vrlo važan cilj a to je da smo ušli u NATO savez i da smo sada pri okončanju procesa pridruživanja Europskoj uniji. Kad to okončamo, onda ćemo dovesti do kraja i ideju koja je stajala iza svega, a to je da se Hrvatska vrati u Europu. Posao se razlikuje. Hrvatska diplomatska mreža je dosta snažna u Njemačkoj. U Njemačkoj nam je najveća diplomatska mreža u svijetu. Imamo tu veleposlanstvo i pet generalnih konzulata.
Njemačka se ranih devedesetih profilirala kao "saveznica" Hrvatske, pa se u međuvremenu, zbog hrvatske politike iz tog istog desetljeća, povukla iz prvih redova. Hrvatska je sad na vratima EU-a. Je li Njemačka i danas hrvatski najveći zagovaratelj i pomagač?
Njemačka je i dan danas zagovaratelj Hrvatske. Bila je to i što se tiče NATO saveza a ona je to i što se tiče članstva u Europskoj uniji. Mi smo sretni da tu podršku osjećamo. A sretni smo isto tako da imamo i druge članice EU-a koje zagovaraju članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Mi smo s Njemačkom vrlo bliski prijatelji i partneri ali smo uspjeli u ovih dvadest godina izgraditi odnose i s drugim državama. Tako da možemo reći da su naši odnosi sa članicama Europske unije vrlo kvalitetni i mi osjećamo podršku ne samo Njemačke nego i velike većine drugih država članica EU-a. Ja mislim da je Njemačka sretna da nas osim Njemačke "vole" i druge države.
Kako se u Berlinu komentiraju otkrića o korupciji u Hrvatskoj, koja, kao što se pokazalo, seže i u najviše političke sfere? Jesu li vas zbog toga u većoj mjeri kontaktirali nego inače?
Ja sam u redovitom kontaktu s njemačkim vlastima, sa svim relevantnim institucijama. Njemačka ima i druge sisteme obavještavanja o situaciji u Hrvatskoj. Ono što vam mogu reći je da Njemačka cijeni napore hrvatske vlade, koje podržava i hrvatski predsjednik, na planu borbe protiv korupcije. Svjesni smo toga da je to vrlo teška borba, ali mi isto tako znamo da ako budemo jedinstveni na tom planu da ćemo uspjeti u borbi protiv korupcije koju ja često zovem borba za transparentnost. Ono što nas recimo, zna malo "oraspoložiti" i dati nam još više poticaja je da nismo jedini u EU-u niti na svijetu koji se bore protiv korupcije. To je problem koji postoji u svim zemljama na svijetu i mi na to gledamo kao na univerzalan problem koji je prisutan i u Hrvatskoj.
Nedavno je jedan od najutjecajnijih njemačkih političkih tjednika Der Spiegel u opširnom članku pisao o tome kako Hrvatska štiti nekadašnje djelatnike tajnih službi (Perković, Mustač) koje se sumnjiči da su umiješani u atentate na hrvatske emigrante u Njemačkoj u razdoblju prije pada komunizma. Koliko to opterećuje njemačko-hrvatske odnose?
U mojoj sferi djelovanja kao veleposlanika ja to kao smetnju nisam konstatirao. Konstatirao sam to kao i vi u sferi publicistike. Hrvatska je pravna država kao i Njemačka, i postoji trodioba vlasti koja kao i u Njemačkoj funkcionira. Naši odnosi s Njemačkom su vrlo kvalitetni i na svim razinama osjećamo podršku. To se može vrlo dobro vidjeti i u frekvenciji posjeta. Imali smo ove godine predsjednika Josipovića koji je bio u posjetu Njemačkoj. To je bio vrlo važan trodnevni posjet. Tom je prilikom organiziran i Gospodarski forum u Mainzu. U posjetu je bio i predsjednik Sabora. U zadnjih 30 mjeseci smo imali 11 bilateralnih posjeta na razini predsjednika republike, predsjednice vlade i parlamenta. Nekoliko je puta bio i ministar vanjskih poslova u kontaktu sa svojim njemačkim kolegom Westerwelleom. To dovoljno govori o kvalitetnom odnosu Hrvatske i Njemačke i to će tako i ostati.
Prošle je jeseni hrvatskoj vladi uručen popis 15 konkretnih prijedloga njemačkih poduzetnika koji su spremni uložiti svoj kapital na hrvatsko tržište. Je li u međuvremenu izašlo nešto konkretno iz toga?
Generalno znamo da je Njemačka drugi trgovinski partner Hrvatskoj (prva je Italija). Naš trgovinski volumen iznosi oko tri miljarde eura, s tim da Njemačka više izvozi u Hrvatsku nego što Hrvatska izvozi u Njemačku. Ima značajnih gospodarskih inicijativa. Npr. Ost-Ausschuss der Deutschen Wirtschaft (krovna organizacija vodećih udruga njemačke industrije koja zastupa interese njemačkih tvrtki u istočnoj Europi) je važna organizacija u sklopu Njemačkog saveza industrije BDI-ja. Neki su njihovi projekti već u fazi realizacije. Neki još nisu u fazi konkretizacije. Ono što ja čujem je pozitivno. Nadam se da će biti još velikih projekata, posebno kad se radi o turizmu. U Berlinu je nedavno boravio ministar turizma Damir Bajs. Imat ćemo jednu veliku priredbu s TUI-jem, najvećim njemačkim tour operatorom, u Dubrovniku. U sklopu akcije TUI Inside, TUI je izdao jedan veliki katalog za ovu godinu koji je posvećen Hrvatskoj.
Integracija stranaca je česta tema u Njemačkoj. Hrvatski doseljenici slove kao dobro integrirani. Koje su slabe točke kad je riječ o hrvatskoj dijaspori u Njemačkoj?
Po njemačkim statistikama Hrvati su peta useljenička skupina u Njemačkoj. I slove kao dobro integrirani. Postoje statistike po kojima je među Hrvatima visok postotak onih koji su položili maturu, koji su upisali fakultet, koji su apsolventi. Važno je da krenemo u osnaživanje školstva na području Njemačke, da nađemo mogućnosti s njemačkim vlastima i s našim udrugama kako u sklopu hrvatsko-njemačkih škola hrvatsku nastavu u Njemačkoj učiniti održivom. U Njemačkoj obrazovanje nije stvar koja se rješava na saveznoj razini, već je to pitanje pojedinih saveznih zemalja, tako da je situacija drugačija u Bavarskoj, Donjoj Saskoj, Berlinu ili Hamburgu. Važno je da iseljenici ostanu motivirani da njihova djeca pohađaju hrvatsku nastavu. Mislim da se može puno toga napraviti na području obrazovanja u dijalogu s njemačkim vlastima. Možda čak i uz korištenje nekih europskih fondova. Njemačke vlasti žele da im stranci budu dobro integrirani, ali i da istovremeno zadrže svoj identitet.
Autorica: Snježana Kobešćak, Bonn
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm