Zeleni za jači angažman EU-a oko digitalizacije

Predsjednice vlada Njemačke, Finske, Danske i Estonije zahtijevale su u pismu upućenom Europskoj komisiji jačanje digitalne konkurentnosti Europe. Europska komisija je odmah pozdravila taj zahtjev. Glasnogovornik Komisije može navesti dug popis planova digitalne strategije, od zaštite podataka preko uvođenja mreže 5G do regulacije ponuđača usluga i tržišta. Krajem mjeseca će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstaviti akcijski plan upravo onoga što zahtijevaju četiri predsjednice vlada. Hoće li to biti dovoljno? O tomu je DW razgovarao sa stručnjakom Zelenih u Europskom parlamentu za industrijsku politiku i proračun Rasmusom Andresenom.

Deutsche Welle: Četiri predsjednice vlada su u pismu Europskoj komisiji zahtijevale veći napredak za digitalnu Europu. Ne bi li te dame najprije morale vidjeti što su same napravile, osobito Angela Merkel? Estonija stoji prilično dobro. Ali Njemačka je na začelju EU-a kad se radi o digitalnom napretku.

Rasmus Andresen: Načelno je dobro da zemlje članice razvijaju više inicijative. Kod digitalizacije je to jako nužno. Europsku komisiju se ne može ostaviti samu nego treba više činiti da europa postane digitalnija. Ali partneri su prilično nejednaki, ako se osobito pogleda saveznu kancelarku Angelu Merkel u toj skupini. Jer, za razliku od Estonije, Danske ili Finske u Njemačkoj se posljednjih godina upravo kod teme digitalne infrastrukture nije puno toga dogodilo. Zato bismo željeli da je s pozivom Europskoj uniji povezano malo više i vlastitog angažmana.

Bi li Njemačka morala biti više samokritična i reći „ovo ili ono smo prespavali i morali bismo nužno učiniti A, B i C“? O tomu se malo čuje. Zar nema konkretnih planova?

U najmanju ruku malo je koordinacije u digitalnoj politici. Moramo znatno više investirati u digitalnu infrastrukturu, primjerice brzi Internet posvuda, ali i digitalizaciju uprave. Nije da se ništa ne događa, ali u usporedbi s baltičkim ili skandinavskim zemljama ono što se događa u Njemačkoj je smiješno. Ako se već šalje apel u Bruxelles onda bi se moralo biti pošteno i reći što sami imamo u planu i da još ponešto treba učiniti.

Je li to samo pitanje infrastrukture ili stvar ide još puno dalje?

Digitalna infrastruktura je temelj, rekao bih. Ali, morali bismo se više pozabaviti pitanjem, kako iz Europe, kako iz Njemačke  može dolaziti više inovacija. Ima poduzeća koja djeluju na tom području. Ali često se žale da upravo u Njemačkoj ne dobivaju potrebnu potporu ili da su pitanja regulirana previše komplicirano. Zato poduzeća često odlaze u inozemstvo jer imaju osjećaj da u Njemačkoj nisu dobrodošla sa svojim idejama. Tu Njemačka u svakom slučaju mora učiniti više.

 Nedostaje dakle financijskih poticaja i bolja regulacija. Što se sad mora događati na razini EU-a?

Europska komisija je na upit Europskog parlamenta predstavila jako dug plan što se sve radi i što je planirano tijekom digitalne dekade. I kad čovjek to čita ima dojam da oni ne misle ni o čemu drugom. Da pored korona-krize sad postoji samo još digitalno desetljeće.

Ali kako to može biti ostvareno? Jer, na kraju to moraju ostvariti zemlje članice jer to nije u nadležnosti Europske unije.

Angažman Europske unije mora se u svakom slučaju nadopunjavati onim što čine zemlje članice. Važno je da znatno više novca ulažemo u digitalizaciju. Za to postoji sad jedinstvena šansa s Fondom za obnovu nakon korona-krize. Tu nas jako zanima kakve konkretne projekte planiraju zemlje članice. Oni moraju biti odobreni u Bruxellesu. S druge strane radi se o pokretanju zajedničke europske regulacije, primjerice kako bi se potisnuo utjecaj Googlea, Amazona ili Facebooka. Veselilo bi nas ako bi na razini Europske unije bili prihvaćeni zakoni koji bi vodili tomu da ¸bude stvoreno više prostora za europske inovacije i europska poduzeća. Jer, ako i dalje digitalizaciju budu diktirali Google i drugi, onda ćemo mi moći, istina, formulirati uzvišene ciljeve, ali odluke će biti donošene u Silicijskoj dolini.

To znači da bi ciljano morala biti srezana tržišna moć internetskih koncerna iz SAD-a, iako bi se time možda došlo u sukob s novom vladom u Washingtonu?

Mislim da tu imamo zajedničke interese s novom vladom u Washingtonu. Ima jako puno zastupnika u SAD-u koji pripremaju slične zakone i koji također ne žele da demokraciju sve jače kontroliraju Facebook i Google. Zato si mogu zamisliti da je to tema kod koje možemo ostvariti napredak s Bidenovom vladom.

Biste li rekli da u brojnim europskim zemljama – osobito u Njemačkoj, ali i Francuskoj – kod vladajućih i u upravi nedostaje ispravno razmišljanje? Traže li se stvarno digitalna rješenja ili se samo hodnicima nosa brda spisa? Mogu li vlade u tom pogledu uopće nešto promijeniti?

Problem je stvarno da se u Njemačkoj premalo radi na digitalizaciji i da se često ima dojam da je digitalizacija kompliciran proces koji prisiljava na promjenu, a koji možda uopće nije nužan. Upravo u Njemačkoj smo jako dugo imali takvo uvjerenje u javnoj upravi, ali i u politici. Sad polako shvaćamo kako nam to šteti i da je primjerice Danska ili skandinavske zemlje u prednosti, jer su od početka prema tomu bile otvorenije. Politika to ne može sama ostvariti, jer sama politika ne može promijeniti društvo. Ali politika mora stvoriti okvir i služiti kao primjer. Tu bih želio da od Savezne vlade dolazi puno više. Jer, ako ne od nje, od koga će onda?

Rasmus Andresen (35) je od 2019. Zastupnik u Europskom parlamentu. Prije toga je ovaj političar Saveza 90/Zelenih bio deset godina zastupnik u pokrajinskom parlamentu Schleswig-Holsteina.

Intervju vodila Barbara Wesel.