Zbrka u propisima za radnike iz "novih" zemalja Unije
26. veljače 2004
Oglas
Europska Unija sprema se na povijesno proširenje 1. svibnja i jedno od najvecih bojazni "starih" clanica, temeljem deklariranog "slobodnog protoka ljudi, robe i novca" - bila jest da ce nakon toga njihova tržišta rada biti preplavljena radnicima sa Istoka. To s racionalnošcu ima tek donekle veze - ali ovo se proširenje teško može usporediti primjerice s prijemom tada još prilicno siromašne Španjolske i Portugala. Onda je doduše doista došao odredeni broj novih "gastarbeitera" ali ih je još više otišao - jer su se i u tim zemljama, uz pomoc Unije, ukazale prilike za zaradu i zapošljenje cak i bolje nego na hladnom Sjeveru. Ukratko, da bi se sprijecilo da gradani Poljske, Ceške, Litve, Letonije, Estonije, Slovacke, Madjarske i Slovenije sada nesmetano mogu tražiti posao na Zapadu prije svega Njemacka je uvela prijelazni rok u kojem privremeno suspendira to nacelo slobodnog protoka. Ali problem je u slijedecem: sada svaka zemlja izmišlja i donosi vlastite propise za gradjane novih clanica tako da se više ni Europska Unija ne može snaci u toj gunguli. Prilog Bernda Riegerta:
Irska je - tri mjeseca uoci prosirenja Europske unije - jedina zemlja koja drzavljanima novih èlanica dopusta slobodan pristup svom trzistu rada. Na pregovorima o prijemu, stare su canice EU-a isposlovale prijelazno doba kojeg se moraju pridrzavati svih deset novih drzava. Prije svega Njemacka i Austrija, drzave koje izravno granice s novima clanicama na istoku, od samog su pocetka inzistrale na primjeni odredbe po kojoj se sedam godina ogranièava zapošljavanje gradjana iz drzava koje pristupaju Uniji. Belgija i Finska su u medjuvremenu prihvatile isto ogranièenje. Švedska i Danska najavile su da ce radnu dozvolu izdavati samo ako radnik može predoèiti i radni ugovor. Svedski premijer Göran Persson rekao je kako je naivno vjerovati da ce njegova drzava ostaviti granice otvorene, dok ce ih ostale clanice EU- a istodobno pozatvarati.
A i Velika Britanija, koja je priliv radnika iz istocne Europe jos donedavno hvalila kao pozitivan impuls gospodarstvu, sada je najavila da ce još jednom razmisliti o svom liberalnom stavu. Prema rijecima premijera Tonya Blaira zeli se sprijeciti dolazak "turista u blagostanje" osoba koje kane zloupotrijebiti socijalnu mrezu u "starim" clanicama Unije. Blairov ministar unutarnjih poslova David Blunkett uljepsano je opisao panicni strah Britanaca od navale jeftine adne snage iz siromasnih zemalja s nekad komunistickog Istoka. Konacno, time se radnike samo zeli "zastiti" od izrabljivanja:
"Gradjani pristupajucih zemalja uzivaju slobodu kretanja u Europskoj uniji. Ne bih htio da dodju ovamo i da onda morajau tajno raditi, da budu izrabljivani, gurani u rad na crno. Oni bi trebali raditi otvoreno placajuci porez i socijalna davanja sto bi bilo svima u interesu."
Stav zemalja s juga Europe još nije posve jasan: u Italiji bi oni koji traže posao iz novih zemalja, naèelno trebali imati slobodan pristup talijanskom trzistu rada, ali ocekuje se da ce premijer Silvio Berlusconi popustiti pritiscima desnog koalicijskog partnera Lege Nord- i uvesti restriktivne mjere. Procjenjuje se da ce za nekoliko mjeseci sliène ograde za "nove" donijeti i Francuska i Spanjolska.
U svim tim propisima i nacionalnim odredbama jedva da se mogu snaæi i potencijalni radnici koji zele krenuti trbuhom za kruhom - buduci da toène podatke ne znaju niti struènjaci Povjerenstva u Bruxellesu. Jer, "stare" èlanice nisu niti obavezne odmah javiti Uniji što su uopæe odluèile - odgovarajuæu odluku trebaju poslati u roku od dvije godine. A i veæ postojeæe propise mogu produžavati punih 5 godina. Štoviše, u prve dvije godine zemlje èlanice ne moraju ni objašnjavati zašto su donijele takvu odluku.
Povjerenstvo Europske unije procjenjuje da ce svake godine oko 25 tisuca gradjana iz zemalja koje sada pristupaju Uniji potražiti posao u "starim" èlanicama. Toj procjeni treba dodati i evenutalne obrtnike, mala poduzeæa i èlanove obitelji koji æe posao potražiti na Zapadu - jer za njih nema nikakvih ogranièenja. Günter Verheugen, EU-ov povjerenik za prosirenje Unije na Istok, nije zadovoljan nesigurnom situacijom koja jos vlada ali, kako istice, zemlje èlanice se nije moglo prisiliti na jedinstvene propise. Ali, povjerenstvo EU-a ukazuje na to kako ce za gradjane iz jedne od pridošlica Uniji - èim se legalno zaposle - smjesta poèeti važiti isti zakoni o radu i socijalnoj skrbi kao i za graðane zemalja gdje su našli posao.
Novi povjerenik Unije iz Slovaèke, Jan Figel kritizirao je ogranicenja. "Stav kako je i 14 godina nakon pada Zida potrebno duze prijelazno razdoblje, dokaz je za nedostatak solidarnosti, " naglasio je Figel ukazavsi da ogranièenja o kojima se govori vrijede za osam zemalja Istoka Europe ali ne i za Maltu i Cipar.
Strucnjaci se pribojavaju da ce ogranicenja potaknuti prije svega ilegalno zaposljavanje gradjana iz novih clanica nakon 1. svibnja 2004. godine. Ti potencijalni sezonski radnici æe moæi uæi u zemlju kao turisti bez ikakve vize i onda "potonuti" u sivo tržište rada.
Irska je - tri mjeseca uoci prosirenja Europske unije - jedina zemlja koja drzavljanima novih èlanica dopusta slobodan pristup svom trzistu rada. Na pregovorima o prijemu, stare su canice EU-a isposlovale prijelazno doba kojeg se moraju pridrzavati svih deset novih drzava. Prije svega Njemacka i Austrija, drzave koje izravno granice s novima clanicama na istoku, od samog su pocetka inzistrale na primjeni odredbe po kojoj se sedam godina ogranièava zapošljavanje gradjana iz drzava koje pristupaju Uniji. Belgija i Finska su u medjuvremenu prihvatile isto ogranièenje. Švedska i Danska najavile su da ce radnu dozvolu izdavati samo ako radnik može predoèiti i radni ugovor. Svedski premijer Göran Persson rekao je kako je naivno vjerovati da ce njegova drzava ostaviti granice otvorene, dok ce ih ostale clanice EU- a istodobno pozatvarati.
A i Velika Britanija, koja je priliv radnika iz istocne Europe jos donedavno hvalila kao pozitivan impuls gospodarstvu, sada je najavila da ce još jednom razmisliti o svom liberalnom stavu. Prema rijecima premijera Tonya Blaira zeli se sprijeciti dolazak "turista u blagostanje" osoba koje kane zloupotrijebiti socijalnu mrezu u "starim" clanicama Unije. Blairov ministar unutarnjih poslova David Blunkett uljepsano je opisao panicni strah Britanaca od navale jeftine adne snage iz siromasnih zemalja s nekad komunistickog Istoka. Konacno, time se radnike samo zeli "zastiti" od izrabljivanja:
"Gradjani pristupajucih zemalja uzivaju slobodu kretanja u Europskoj uniji. Ne bih htio da dodju ovamo i da onda morajau tajno raditi, da budu izrabljivani, gurani u rad na crno. Oni bi trebali raditi otvoreno placajuci porez i socijalna davanja sto bi bilo svima u interesu."
Stav zemalja s juga Europe još nije posve jasan: u Italiji bi oni koji traže posao iz novih zemalja, naèelno trebali imati slobodan pristup talijanskom trzistu rada, ali ocekuje se da ce premijer Silvio Berlusconi popustiti pritiscima desnog koalicijskog partnera Lege Nord- i uvesti restriktivne mjere. Procjenjuje se da ce za nekoliko mjeseci sliène ograde za "nove" donijeti i Francuska i Spanjolska.
U svim tim propisima i nacionalnim odredbama jedva da se mogu snaæi i potencijalni radnici koji zele krenuti trbuhom za kruhom - buduci da toène podatke ne znaju niti struènjaci Povjerenstva u Bruxellesu. Jer, "stare" èlanice nisu niti obavezne odmah javiti Uniji što su uopæe odluèile - odgovarajuæu odluku trebaju poslati u roku od dvije godine. A i veæ postojeæe propise mogu produžavati punih 5 godina. Štoviše, u prve dvije godine zemlje èlanice ne moraju ni objašnjavati zašto su donijele takvu odluku.
Povjerenstvo Europske unije procjenjuje da ce svake godine oko 25 tisuca gradjana iz zemalja koje sada pristupaju Uniji potražiti posao u "starim" èlanicama. Toj procjeni treba dodati i evenutalne obrtnike, mala poduzeæa i èlanove obitelji koji æe posao potražiti na Zapadu - jer za njih nema nikakvih ogranièenja. Günter Verheugen, EU-ov povjerenik za prosirenje Unije na Istok, nije zadovoljan nesigurnom situacijom koja jos vlada ali, kako istice, zemlje èlanice se nije moglo prisiliti na jedinstvene propise. Ali, povjerenstvo EU-a ukazuje na to kako ce za gradjane iz jedne od pridošlica Uniji - èim se legalno zaposle - smjesta poèeti važiti isti zakoni o radu i socijalnoj skrbi kao i za graðane zemalja gdje su našli posao.
Novi povjerenik Unije iz Slovaèke, Jan Figel kritizirao je ogranicenja. "Stav kako je i 14 godina nakon pada Zida potrebno duze prijelazno razdoblje, dokaz je za nedostatak solidarnosti, " naglasio je Figel ukazavsi da ogranièenja o kojima se govori vrijede za osam zemalja Istoka Europe ali ne i za Maltu i Cipar.
Strucnjaci se pribojavaju da ce ogranicenja potaknuti prije svega ilegalno zaposljavanje gradjana iz novih clanica nakon 1. svibnja 2004. godine. Ti potencijalni sezonski radnici æe moæi uæi u zemlju kao turisti bez ikakve vize i onda "potonuti" u sivo tržište rada.
Oglas