Zbogom politici jeftinog novca?
26. kolovoza 2021
Jackson Hole – to malo mjesto u planinskom masivu Rocky Mountains svake je godine poprište najvažnijeg susreta središnjih bankara svijeta. Ali već po drugi put zaredom, na poziv američkog Fed-a (Središnja banka SAD-a) predstavnici nacionalnih središnjih banaka i ugledni ekonomisti sastaju se samo virtualno, a ne osobno na licu mjesta. Samit se održava od četvrtka (26.8) do subote (28.8.). Iako burzovni mešetari ne očekuju spektakularne novosti s tog susreta, svi će ipak u petak vrlo pozorno pratiti nastup Jeromea Powella, šefa Američke središnje banke. Hoće li on signalizirati kada bi Fed mogao prestati s praksom takozvanog „Tapering", postupnog izlaska iz kupovine obveznica? I hoće li biti odaslani signali u smjeru velikog zaokreta po pitanju kamata?
Jörg Krämer to ipak ne očekuje. Iz Središnje banke SAD-a se proteklih tjedana često moglo čuti jasne najave da uskoro namjeravaju usporiti tempo kupovine obveznica. „I zašto bi taj tempo sad trebali ubrzati?", pita se glavni ekonomist njemačke Commerzbanke. On napominje da posljednji izvještaj o situaciji na američkom tržištu rada nije ponudio neke nove spoznaje. Za razliku od Europske središnje banke (ESB), Fed se ne brine samo oko stabilnosti cijena, nego i oko postizanja maksimalne stope zaposlenosti.
Osjetan rast cijena
U ovom trenutku Fed svaki mjesec kupuje državne i hipotekarne obveznice ukupne vrijednosti od 120 milijardi dolara. Cilj je da se tako potakne privredni razvoj – i to u kombinaciji s ionako niskom referentnom kamatnom stopom koja se kreće između 0 i 0,25%. U međuvremenu je ostvaren jedan cilj, uvjereni su američki monetarni stručnjaci: cijene rastu, inflacija se vratila. I doista, u srpnju su cijene u prosjeku porasle za 5,4%. No, za to je prije svega bila zaslužna činjenica da su znatno porasle cijene energenata i prehrambenih namirnica, tvrde oni.
Cijene bi zapravo u idealnom slučaju trebali rasti za dva posto. A ako se i kratkoročno dogodi da one skoče i iznad te granice, onda to nije tako strašno, ključno je kako se razina cijena kreće na srednji rok, napominju stručnjaci za monetarnu politiku s obje strane Atlantika. Volker Wieland, profesor za monetarnu ekonomiju na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu na Majni, ipak upozorava: „Ono što je posljednjih godina držalo stopu inflacije ispod cilja, to su prije svega bile uvozne cijene. Tu smo imali slabašan razvoj cijena, ali i to u budućnosti može izgledati sasvim drugačije.” Već sad se uočava efekt problema s dostavom robe diljem svijeta, a porast cijena usluga u transportu tereta utječe i na cijene robe koju se uvozi, napominje Wieland.
Kada je tadašnji šef Fed-a Ben Bernanke 2013. nagovijestio usporavanje tempa kupovine obveznica, on je tim riječima izazvao veliki nemir. Nakon toga su znatno porasle kamatne stope, a to je prouzročilo i pad tečajeva obveznica. To je posebno pogodilo zemlje u tranziciji. No, sada američka privreda bilježi konjunkturni boom, koji je potaknut usvajanjem konjunkturnog paketa američkog predsjednika Joeja Bidena. Osim toga, i financijska su tržišta bolje pripremljena na mogući zaokret.
Kolaps tržišta nekretnina?
I Fed sada želi spriječiti tako burnu reakciju financijskih tržišta kao onu 2013., kaže Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING Deutschland. On napominje kako je velikodušna monetarna politika potaknula dinamiku prije svega na tržištu nekretnina. I zato će, kako očekuje naš sugovornik, Fed vrlo pažljivo početi korigirati dosadašnji kurs: „Ako Američka središnja banka prebrzo pritisne kamatnu kočnicu, onda će kolabirati tržište nekretnina. A upravo to Fed nikako ne želi da se dogodi."
Promatrači sada računaju s time da bi Fed mogao objaviti vremenski plan za napuštanje dosadašnje politike – i to već nakon sjednice svog Odbora za slobodno tržište (FOMC) 21. i 22. rujna. Tada će biti već objavljen novi izvještaj o situaciji na tržištu rada, kaže glavni ekonomist Commerzbanke. I to je po mišljenju Jörga Krämera dobar temelj za donošenje odluke o „Taperingu". Commerzbanka očekuje da bi se onda u četvrtom kvartalu tekuće godine doista i moglo u praksi početi primjenjivati novi kurs, odnosno smanjiti tempo kupovine obveznica. ESB taj potez, kako se očekuje, neće posebno impresionirati. Jer i sama predsjednica ESB-a, Christine Lagarde, redovito napominje kako Europska središnja banka mora nastaviti s politikom stabiliziranja konjunkturnog rasta.