Zašto tako malo ukrajinskih izbjeglica radi u Njemačkoj?

Za Michaela Kretschmera, premijera Saske, situacija je jasna: "Kada kažemo da je Njemačka useljenička zemlja, onda su, na primjer, Ukrajinci ti, koji se najlakše mogu integrirati na tržište rada", rekao je političar CDU-a sredinom veljače. I dodao: "Ali, radi ih samo 20 posto, jer ne moraju raditi."

I u drugim strankama postoje ljudi koji to isto kažu. „Ukrajincima u Njemačkoj je previše lijepo", izjavio je Matthias Jendricke (SPD), načelnik okruga Nordhausen u Tiringiji. "Sofa je jednostavno udobnija od tečaja njemačkog jezika."

5,5 milijardi eura socijalne pomoći

Ratni izbjeglice iz Ukrajine u Njemačkoj imaju pravo na socijalnu pomoć, odnosno na pomoć za nezaposlene. Samci dobivaju 563 eura mjesečno. Za parove to iznosi 506 eura po osobi. Za djecu se plaćaju iznosi od 357 do 471 eura mjesečno, ovisno o dobi. Država također pokriva troškove zdravstvenog osiguranja, smještaja, dakle najam stana i troškove grijanja - a dobije se i novac za opremanje stana i za školski pribor.

Njemački ministar financija i lider FDP-a Christian Lindner očekuje da će u budžetu za 2024. godinu za Ukrajinke i Ukrajince u Njemačkoj biti izdvojeno između 5,5 i 6 milijardi eura socijalne pomoći.

Manja pomoć u drugim zemljama

Prema informacijama UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR-a) sredinom veljače 2024. je više od šest milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine bilo registrirano širom Europe. Najviše ih je u Njemačkoj (1,13 milijuna), zatim u Poljskoj (956.000), Češkoj (381.000), Velikoj Britaniji (253.000), Španjolskoj (192.000), Italiji (168.000) i Nizozemskoj (149.000).

Poljska pruža pomoć samo u prva tri mjeseca, nakon toga su izbjeglice iz Ukrajine uglavnom prepuštene sami sebi. U Češkoj se nakon pet mjeseci isplaćuje ekvivalent od 130 eura mjesečno. Još manju državnu pomoć dobivaju izbjeglice u Velikoj Britaniji.

U Poljskoj i Češkoj oko dvije trećine ukrajinskih ratnih izbjeglica radi, u Velikoj Britaniji više od polovine. U Njemačkoj radi samo svaki peti. Ove podatke je prikupio sociolog Dietrich Thränhardt u studenom 2023. za studiju Zaklade Friedricha Eberta, koja je bliska SPD-u. Međutim, razlog za to nisu samo socijalna davanja, zaključuje emeritus profesor sa Sveučilišta u Münsteru. Jer, čak i u Danskoj (78 posto), Švedskoj i Nizozemskoj (preko 50 posto) više Ukrajinaca ide na posao nego u Njemačkoj, iako i tamo postoji stalna novčana pomoć od strane države.

Rad ima prioritet

Studija pokazuje da posebno mnogo ljudi radi u zemljama u kojima postoji jednostavan pristup tržištu rada. Poljska i Češka, ali i Danska, Nizozemska i Irska imaju jednostavne digitalne procedure, gdje se cijeli pravno-socijalni proces pokriva jednom prijavom. U Nizozemskoj su uključene agencije za privremeno zapošljavanje, kako bi se što brže pronašli poslovi. I u Italiji i Slovačkoj ukrajinski liječnici i medicinsko osoblje mogu se lako zaposliti.

Njemačka, Austrija i Švicarska, dakle njemačko govorno područje, su se, međutim, orijentirali na sustav dodjele azila i preuzeli mnoga ograničenja i visoke barijere kada se radi o pristupu tržištu rada. Riječ je o kompleksnim postupcima za provjeru i priznavanje stručnih kvalifikacija, akademskih diploma i doktorskih titula. Nadležne institucije su preopterećene. Sve to traje dugo.

Najprije znanje jezika, onda posao

U Njemačkoj se velika pažnja posvećuje učenju jezika. U svijesti je da je dobro poznavanje njemačkog jezika važno za kvalificiranije poslove. Mnogi ratne izbjeglice su dobro obrazovani ljudi, gotovo svaka druga Ukrajinka ili Ukrajinac su studirali. Oni sa sobom donose profesionalne pretpostavke koje bi mogle ublažiti njemačku potrebu za stručnim radnom snagom.

U zemljama s visokom razinom integracijom na tržištu rada, većina ratnih izbjeglica zapravo radi u sektoru niskih plaća, kaže sociolog Thränhardt. "Niti jednoj europskoj zemlji do sada nije uspjelo iskoristiti dobro obrazovanje Ukrajinaca u većoj mjeri. Oni uglavnom rade u slabije plaćenim zanimanjima, u hotelima i restoranima, obavljajući jednostavne poslove. Rade i u poljoprivredi ili dobivaju posao preko agencija za privremeno zapošljavanje." U Nizozemskoj i Poljskoj dokumentirani su slučajevi seksualne eksploatacije i iskorištavanje od strane kriminalaca, prevare i nedovoljno plaćanje za ostvareni rad.

Njemački jezik je težak

Prema navodima Njemačke agencije za rad, u siječnju 2024. godine još uvijek je bilo prijavljeno oko 124.000 sudionika tečajeva integracije i jezika. Dvije trećine njih trebalo bi te tečajeve završiti tijekom sljedećih šest mjeseci. Na temelju toga, OECD je prošle godine u jesen predvidio da će u bliskoj budućnosti doći do poboljšanja po pitanju zapošljavanja ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Međutim, iz izvještaja Saveznog revizorskog ureda proizlazi da je do sada 50% sudionika tečajeva iz Ukrajine pala na testu jezika i nije položila ispit. Prema tome, svaki sedmi prekida kurs bez polaganja testa.

U budućnosti će biti moguće učiti njemački jezik uz rad. To je dio programa njemačke savezne vlade nazvanog "Job-Turbo", koji je pokrenut kao odgovor na nisku stopu zaposlenosti Ukrajinaca. Tečajevi u zainteresiranim kompanijama već su u fazi testiranja. Prve redovne ponude trebale bi biti dostupne krajem ožujka 2024. godine.

Nedostatak dječjih vrtića

Kada se Njemačka usporedi s drugim europskim zemljama, postoji još jedna posebnost koja otežava zapošljavanje, posebno kod žena. Širom zemlje nedostaje oko 350.000 mjesta za skrb oko djece, i to samo u vrtićima. U nekim pokrajinama, čak i nakon dvije godine od početka rata, nisu dostupna mjesta u školama za svu djecu i mlade. 65 posto odraslih ratnih izbjeglica su žene. S oko 350.000 djece i mladih u Njemačku su stigle i samohrane majke.

Bez dječjih vrtića, one ne mogu ići na posao. Druge su spriječene zbog brige o članovima obitelji. Ako se tome pridodaju i oni koji pohađaju jezične tečajeve, ostaje malo ukrajinskih izbjeglica koji zaista već sad mogu raditi. U siječnju 2024. godine, iako je u Saveznoj agenciji za rad bilo registrirano 519.000 za rad sposobnih Ukrajinaca, samo se 206.000 njih smatralo nezaposlenima. Posao je krajem 2023. Godine imalo oko 214.000 Ukrajinaca.

Što će biti od 2025. godine?

Sociolog Dietrich Thränhardt smatra da je dosadašnje sudjelovanje Ukrajinaca na tržištu rada zabrinjavajuće, ne samo "zbog poklonjene radne snage". Rad je i važan ključ za integraciju, pa i onda kada se privremeni boravak u EU završi, smatra on. "Kada bi dobili dobro radno mjesto, oni bi imali izbor da jednoga dana biraju između ostanka i povratka. Bez toga bi mogli upasti u tešku situaciju i biti prisiljeni da masovno podnose molbe za azil."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.