Zašto Njemačka skreće udesno?

Vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza sastavljena od tri stranke (SPD, Zeleni, FDP) zabilježila je samo gubitke na pokrajinskim izborima u Bavarskoj i Hessenu. Posebno gorko za Scholza i njegove socijaldemokrate (SPD): u obje pokrajine stranka je ostvarila najgori rezultat na pokrajinskim izborima u povijesti Savezne Republike Njemačke. A FDP, jedan od tri koalicijska partnera na saveznoj razini, nije čak uspio ni ući u pokrajinski parlament u Bavarskoj.

Istovremeno, trijumfirala je djelomično desničarsko-ekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Ta stranka, koju njemačka tajna služba klasificira kao sumnjiv slučaj po pitanju antiustavnog djelovanja, ostvarila je rekordne rezultate u obje pokrajine. U Bavarskoj je postala treća po snazi sa 14,6 posto glasova, a u Hessenu čak druga po snazi, s 18,4 posto.

Pomjeranje udesno

Pokrajinski izbori nemaju direktan utjecaj na ravnotežu političkih snaga u Njemačkoj, jer dosadašnje koalicije pod vodstvom konzervativaca, CSU-a u Bavarskoj i CDU-a u Hessenu, i dalje mogu vladati. „U Njemačkoj je i dalje dominantan politički centar, ali ono što uočavamo je da postoji pomak udesno, ne samo u javnom diskursu, već́ sada i na izborima“, ocijenio je politolog Karl-Rudolf Korte za drugi program njemačkog javnog servisa ZDF.

Alternativa za Njemačku se u predizbornoj kampanji prvenstveno fokusirala na pitanja azila i migracija. Ta stranka se zalaže da se milijuni migranata deportiraju iz Njemačke i Europe. Ona ujedno već godinama raspiruje strahove od muslimana i imigranata, posebno ako oni dolaze iz Afrike, Afganistana ili s Bliskog istoka.

AfD želi radikalno ograničiti doseljavanje u Njemačku i čini se da je to trenutno popularno kod mnogih njemačkih glasača: prema aktualnim podacima instituta za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap, AfD je svojom kampanjom uspio pridobiti glasače iz svih političkih tabora. Postao je i druga najjača snaga među mladim biračima. Infratest dimap ukazuje da se za AfD sve više glasa iz uvjerenja, a sve manje iz prosvjeda.

AfD se zalaže za masovne deportacije

Na konferenciji za novinare povodom pokrajinskih izbora, supredsjednica AfD-a Alice Weidel kritizirala je to što Njemačka dozvoljava ljudima iz Iraka, Sirije i drugih zemalja da „nekontrolirano“ uđu u zemlju. „Mora se odmah zaustaviti priljev ljudi iz tih država", zahtijevala je Weidel. No ona je propustila napomenuti da ogroman postotak tražitelja azila koji dolaze iz zemalja kao što je Sirija ima zakonsko pravo na azil, pa su prema tome oni legalno u Njemačkoj.

Pitanje azila već mjesecima dominira političkim raspravama u Njemačkoj. Sve su glasniji pozivi da se poveća broj deportacija odbijenih tražitelja azila. U posljednje vrijeme ponovo je povećan broj zahtjeva za dodjelu azila. U Njemačkoj je do rujna 2023. godine podneseno preko 250.000 zahtjeva – što je više nego prethodne godine, priopćio je Savezni ured za migracije i izbjeglice. Prema službenim navodima, većina podnositelja zahtjeva ima zakonsko pravo na zaštitu, a samim tim i pravo na ostanak u zemlji. U raspravi o azilu sve su glasniji oni koji se zalažu za ograničavanje broja prijema, iako nije jasno kako bi to točno trebalo izgledati u praksi.

Demokršćani, pobjednici na izborima u Bavarskoj (CSU) i Hessenu (CDU), također su se posebno intenzivno bavili pitanjima azila i migracija.Dan poslije izbora u te dvije pokrajine pozvali su kancelara Scholza da poduzme nešto po pitanju migracijske politike. „Vidimo da u Njemačkoj vrije", rekao je glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann za prvi program javnog servisa ARD, govoreći o velikom broju izbjeglica.

Škole i vrtići nemaju dovoljno osoblja, a opterećen je i zdravstveni sustav, ocijenio je Linnemann. No Savezna liječnička udruga, koja predstavlja 185.000 liječnika u Njemačkoj, ukazuje da ta tvrdnja nije točna. „Razlog za to nisu odbijeni tražitelji azila, već́ kronično nedovoljno financiranje zdravstvenog sustava", rekao je za ZDF izvršni direktor te udruge Andreas Gassen.

Zakon o azilu kao povijesna odgovornost

Diskusije o azilu i migracijama vjerojatno će se uskoro odraziti i na poteze savezne vlade. Predsjednica vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Saskia Esken obećala je brze odluke po pitanju migracija: „Kancelar Olaf Scholz pružio je ruku suradnje pokrajinama, općinama, ali i demokršćanima", rekla je Esken poslije sastanka Izvršnog odbora SPD-a.

Istovremeno, brojne inicijative i udruženja upozoravaju na eroziju njemačkog Zakona o azilu. Tako na primjer 270 znanstvenika podsjeća na povijesnu odgovornost Njemačke. U njihovom priopćenju se navodi: „Tokom Drugog svjetskog rata nacionalsocijalističko nasilje dovelo je do progona, protjerivanja i ubijanja milijuna ljudi. Pokušaji da se postigne sporazum unutar međunarodne zajednice o prihvatu židovskih i drugih izbjeglica su propali. Iako su bili suočeni sa smrću, mnogi ljudi su naišli na zatvorena vrata."

Umjesto da potiču strah od migranata i izbjeglica političari bi, navodi se, trebali voditi „empirijski utemeljenu i konstruktivnu raspravu, zasnovanu na činjenicama“.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu