Zašto Nijemci izlaze na izbore?
31. kolovoza 2019
Svaki drugi građanin Europske unije je glasovao je na europskim izborima u svibnju 2019. godine. Samo svaki drugi? Čak svaki drugi! Jer još u 2014. izlaznost je iznosila samo 42,6 posto i zbog toga se može slobodno reći da je ovogodišnja izlaznost bila iznenađujuće dobra s 50,6 posto. U svakom slučaju, optimisti vide rezultat kao veliki uspjeh i pobjedu za demokraciju – naročito u vrijeme Brexita i euroskeptičnih vlada u zemljama poput Poljske i Mađarske.
Odlučujući čimbenik koji je utjecao na to da veći broj građana izađe na birališta ili da glasuje putem pošte mogao je biti opći pomak udesno. Politolog Oskar Niedermayer u razgovoru za DW objašnjava da je to vrlo moguće, ali naglašava: "Još nema studija o tome". Europski izbori su bili fokusirani i na jednu temu o kojoj se u posljednje vrijeme dosta diskutira: okoliš. To je vjerojatno puno doprinijelo povećanju izlaznosti, posebno mladih ljudi.
Neovisno o Europskim izborima, istraživači izborne izlaznosti već dugo primjećuju "opće povećanje" izlaznosti u Njemačkoj. Pogotovo na saveznim izborima. Povijesni minimum dosegnut je 2009. godine sa 70,8 posto, dok je 2017. izlaznost bila znatno veća: 76,2 posto. Čak i na pokrajinskim izborima postoji trend rasta, ali ipak ne u svakoj saveznoj zemlji. U Brandenburgu na primjer, gdje će 1. rujna biti izabran novi parlament, izborna izlaznost je smanjena sa 67 posto u 2009. na 47,9 posto u 2014. godini. U Saskoj je prije pet godina zabilježen umjereni pad s 52,2 na 49,1 posto.
Ipak, stručnjak Niedermayer očekuje promjenu trenda na predstojećim izborima u dvije savezne pokrajine. Budući da je nekoliko stranaka u predizbornim anketama gotovo izjednačeno, utrka je "vrlo otvorena" i to utječe na mobilizaciju birača.
Zašto zapad Njemačke bira drugačije?
I u Brandenburgu i u Saskoj desnopopulistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) računa s mogućnošću da postane najjača politička snaga. To je scenarij zbog kojeg politički promatrači u strankama i medijima često postavljaju sljedeće pitanje: zašto istok Njemačke bira drugačije? Pitanje se također može i obrnuti: zašto zapad bire drugačije? Niedermayer za to ima sljedeće objašnjenje: na zapadu je više osoba koji su članovi političkih stranaka, a i veća je "organizacijska moć" stranaka. Niži odaziv birača na istoku mogao bi se objasniti i činjenicom da veliki broj građana na zapadu ima već izgrađenu glasačku naviku, za razliku od građana na istoku. Čini se da je na zapadu izraženija spremnost na ulazak u kompromis na sam dan izbora, unatoč nezadovoljstvu građana strankama. S druge strane, istočni Nijemci radije ostaju kod kuće. No, jasni dokazi za ove tvrdnje ipak nedostaju.
Niedermayer u tom kontekstu spominje i "druge tradicije" u regiji bivše Istočne Njemačke. Povrh svega, on misli na ulogu današnje Ljevice koja je u osnovi izrasla iz bivše istočnonjemačke državne stranke SED i koja se u ujedinjenoj Njemačkoj nazvala Strankom demokratskog socijalizma (PDS). U dva desetljeća nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, ova stranka je imala ulogu prosvjedne stranke. Od početka snažnog izbjegličkog vala 2015. godine, taj dio je preuzeo potencijalno ksenofobični AfD.
Motivi nebirača
Izborni istraživači vidi druge razloge za razliku između istoka i zapada Njemačke. Oni tvrde da Ljevica na zapadu još uvijek ima "slabu vidljivost". No neujednačeno ponašanje biračkog tijela postojalo je uvijek od ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Niedermayer to objašnjava sasvim općenito i načelno uzimajući u obzir pozadinu dugotrajne njemačke podjele s "različitim povijesnim okolnostima".
Je li niska izlaznost dokaz krize demokracije? Mišljenja o tome su različita. Niedermayer navodi stav koji dijele i mnogi znanstvenici: to je "izraz zadovoljstva" stanovništva. Temeljno je pitanje stoga: "Zašto treba ići na birališta kada je sve u redu?" Tom logikom bi prilično visok postotak izlaznosti ukazivao na krizu - ljudi žele drugačiju politiku "i zato izlaze na birališta". Također, ne postoji netko koga se može nazvati "neglasačem" i koji zbog tačno određenog razloga ne ide glasovati.
Više glasača putem online glasovanja?
Niži odaziv na pokrajinskim izborima u usporedbi s izborima za Bundestag Niedermayer objašnjava sasvim jednostavno: o većini relevantnih tema odlučuje se na saveznoj razini. Kao važnu iznimku vidi obrazovnu politiku u Njemačkoj, koja se u velikoj mjeri određuje u okviru saveznih zemalja. To je uvijek bila jedna od najvažnijih tema i to će biti slučaj i na predstojećim izborima u Saskoj i Brandenburgu.
Niedermayer vjeruje da je veći odaziv moguće postići modernim metodama, posebno online glasovanjem. No, on još uvijek upozorava na uporabu digitalnih pomagala, jer hakeri mogu krivotvoriti izbore. "Još je puno toga što treba učiniti u pogledu sigurnosti", navodi on. Još je skeptičniji prema glasovanju putem pošte, koje je u Njemačkoj postaje sve popularnije, a tako građani svoj glas mogu poslati mnogo ranije od samog dana izbora. Jer, u međuvremenu se može puno toga dogoditi što bi građane navelo na drugu izbornu odluku. "Ali tada je odluka već donijeta", upozorava ovaj istraživač izbora.
I znanstvenici postaju sve skeptičniji oko glasovanja putem pošte, jer je ono u suprotnosti s Temeljnim načelom jedinstvenosti izbora. Tamo stoji "da bi svi trebali glasovati pod jednakim preduvjetima". Ali u slučaju visokog postotka građana koji glasuju putem pošte, to više ne bi bio slučaj, kaže Niedermayer. Čini se da brojke idu u korist njegovoj tvrdnji: na općim izborima 2017. već je 28,6 posto birača glasovalo poštom. Udio se u odnosu na 1990. godinu - utrostručio.