Zašto Kina ne želi novi sporazum INF?
7. veljače 2019
Kad se dvoje svađa, treći se raduje, glasi jedna njemačka poslovica. No ta se poslovica ne može primijeniti kad je u pitanju odustajanje SAD-a i Rusije od Sporazuma o zabrani proizvodnje projektila kratkog i srednjeg dometa (INF - Intermediate Range Nuclear Forces), jer za Kinu ta situacija nimalo nije razlog za radovanje. "Žalimo zbog tog koraka", navodi se u službenom priopćenju ministarstva vanjskih poslova iz Pekinga: "Kina je protiv izlaska SAD-a te poziva SAD i Rusiju da svoje prijepore temeljito okončaju kroz konstruktivan dijalog." Pritom Peking želi ostati po strani i odupire se proširenju sporazuma na nove partnere poput Narodne Republike Kine. Upravo to ustvari priželjkuje predsjednik SAD-a Donald Trump, ali pregovori o tome nisu vjerojatni.
Kina se naoružavala u sjeni INF-a
U okviru INF-a su se Sjedinjene Američke Države i Rusija dogovorile uništiti sve projektile koji se ispaljuju s tla s dometom između 500 i 5.000 kilometara, kao da neće provoditi daljnja istraživanja na tom polju. Kina je, naprotiv, u posljednjih 30 godina snažno nastavila razvijati vlastito oružje tog dometa. Regionalna sigurnosna arhitektura se velikim dijelom oslanja upravo na te rakete. Ministarstvo obrane SAD-a procjenjuje da kineska Narodnooslobodilačka armija posjeduje oko 1.000 do 1.200 raketa kratkog dometa do 1.000 kilometara - one čine većinski sastav kineskih raketa i potpale bi pod sporazum INF.
Rusija najavila razvijanje nove rakete srednjeg dometa
U regiji se ne može shvatiti zašto Kina nema interesa za tim da se pridruži INF-u. "To bi značilo da Kina mora odustati od mase svojih raketa. Sjedinjene Američke Države ne bi morale ni od čega odustati, jer se oslanjaju na oružje koje se koristi u mornarici ili zrakoplovstvu", kazao je za DW Wolfgang Richter iz Zaklade znanost i politiku (SWP). Posebnost INF-a je bila to što taj sporazum - za razliku od, primjerice, Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) - oružje koje je predmet sporazuma zabranjuje u potpunosti, do posljednje rakete. Ukoliko SAD i Rusija pokušaju zajednički s Kinom postići novi sporazum, Kina bi mogla zahtijevati gornju granicu koja bi bila iznad nule. "To bi značilo da bi i Rusija imala gornju granicu, dakle smjela stacionirati rakete, a to bi bila loša vijest za Europu", naveo je Richter. No, o pregovorima za novi INF zasad nema ni riječi. Naprotiv. Situacija postaje sve napetija. Rusija je najavila da će izraditi novu raketu srednjeg dometa iznad 500 kilometara. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je najavio skori početak razvoja tih raketa.
Jesu li te rakete danas još odlučujuće u ratu?
Kad je sporazum INF sklopljen 1987. godine, posebna uloga u bipolarnom konfliktu Hladnog rata je pripala upravo raketama srednjeg dometa. S njima su se mogli napasti štićenici i jedne i druge strane u Europi, ali ne i neprijateljska super-sila. Danas obje zemlje, između ostalog i zbog zabrane, posjeduju druge rakete i projektile koji se ispaljuju s podmornica ili iz zrakoplova - da ne govorimo o bespilotnim letjelicama. Vojna korist od oružja koje obuhvaća INF u usporedbi s oružjem ili projektilima podmornice i zrakoplovstva "nije prepoznatljiva", kazao je sigurnosni stručnjak Richter. Te rakete su možda nešto jeftinije u proizvodnji i možda brže reagiraju kad se nalaze na pravom mjestu, dodaje on. "Međutim, zbog toga se ne bi trebalo pogriješiti i vjerovati kako sporazum zbog toga više ne vrijedi puno", kazao je Richter u izjavi za DW. "Sporazum ima veliko političko značenje. On je barem eliminirao čitavu jednu klasu oružja i sada dopustiti ponovo to oružje - to bi bio potpuno pogrešan put."
Ne kvantitativno, već kvalitativno naoružanje
Ipak, to bi u potpunosti moglo postati stvarnost, jer postoji otkazni rok od šest mjeseci u okviru kojeg bi se SAD i Rusija još mogli predomisliti, ali je izgledno da Washington i Moskva to neće učiniti. Oba dosadašnja partnera prema mišljenju Ulricha Kühna s Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku nemaju istinski interes za taj sporazum: "Rusija se osjeća ugroženom od NATO-a. Ali se Rusija osjeća ugroženom i od rastućih vojnih kapaciteta Kine - iako to službeno ne govori."
Kühn se plaši nove utrke u naoružanju ukoliko ta utrka i kvantitativno bude usporediva s onom za vrijeme Hladnog rata kada su postojali deseci tisuća bojevih glava. "Međutim, mi ćemo vidjeti jednu kvalitativnu utrku u naoružanju. To se razvija već više godina", kaže Kühn. " To znači bolje oružje, brže oružje i raketni sustavi, i naravno time i smanjenje stabilnosti."
Koja rješenja nam još preostaju?
Nakon okončanja INF-a ostaje samo još jedan sporazum između dvije bivše blokovske sile, a to je sporazum "New START" u okviru kojeg su se obje zemlje obvezale ograničiti broj svog strateškog oružja za masovno uništenje. Taj sporazum, međutim, istječe 2021. godine. Šanse u produženje toga ugovora su, plaši se Kühn, "vrlo male", između ostalog i zbog toga što je u SAD-u zbog ruskog uplitanja u izbornu kampanju 2016. jako palo povjerenje u Rusiju.
"Proteklih godina smo vidjeli da tim sporazumima, koji su bili tako važni za prevladavanje konfrontacije za vrijeme Hladnog rata, prijeti raspad", potvrdio je i sigurnosni stručnjak Richter. On dodaje da bismo, ukoliko dođe do okončanja "New START-a", 2021. ponovno mogli bili tamo "gdje smo bili šezdesetih godina".