Zašto je smrtnost u Njemačkoj trenutno tako visoka?

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), u Njemačkoj je u listopadu ove godine umrlo više od 90.000 ljudi – to je 19 posto više od tzv. „medijane" za razdoblje od 2018. do 2021. godine. Listopad predstavlja vrhunac onoga što je uočeno i prethodnih mjeseci: visoka smrtnost u 2022.

To je razvoj koji ni stručnjaci do sada nisu uspjeli potpuno objasniti i koji ujedno otvara vrata spekulacijama. Zastupnik desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu, Martin Sichert, postavio je tako pitanje o mogućoj povezanosti povećane smrtnosti s „masovnim cijepljenjima protiv korone". A na kanalima na Telegramu cijepljenje je već definirano kao definitivni uzrok. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da je za takve tvrdnje i dalje prerano.

„U prvim godinama pandemije mogli smo biti relativno sigurni da su zaraze koronavirusom razlog veće smrtnosti“, kaže Sebastian Klüsener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB). „Bio je to snažan statistički signal koji su poslali valovi korone, kada je riječ o smrtnosti. Trenutno je mnogo teže."

Bolesti dišnih putova glavni uzrok?

Broj smrtnih slučajeva u listopadu, se samo djelimice može objasniti koronom.Prema podacima Instituta Robert Koch, u listopadu je u Njemačkoj od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 4.334 osoba, što je znatno više nego prethodnih godina (2021: 2.493; 2020: 1.482). Čak i u ljetnim mjesecima ove godine, od korone je umrlo znatno više ljudi nego prethodnih godina.

Međutim, samo povećanje broja umrlih od korone nije dovoljno kako bi se objasnila visoka stopa smrtnosti u listopadu, kaže Jonas Schöley, znanstveni suradnik u radnoj grupi „Zdravstveni status stanovništva" pri Institutu Max Planck. „Broj umrlih od korone", kaže, „objašnjava samo polovinu onoga što smo imali u listopadu.“ Za drugu polovinu postoji nekoliko mogućih razloga.

„Najočitije objašnjenje je to što ove godine bilježimo relativno rani val zaraznih bolesti", kaže Schöley. Jer, za razliku od ranije, u listopadu je već postojao veliki broj respiratornih bolesti, poput gripe. „Ono što vidimo su dva sinkrona razvoja: s jedne strane, smrtnost od korone koja je porasla od rane jeseni do listopada, a s druge, zaraze dišnih putova koje su također naglo porasle."

Schöley, međutim, ukazuje i na to da se broj umrlih može koristiti samo za usporedbe, a ne za pronalaženje uzročno-posljedičnih veza. Na kraju krajeva, samo liječnici koji liječe mogu da utvrditi pravi uzrok smrti. „Po meni je ta veza očita, jer je to ono što smo vidjeli i prije pandemije. Kada smo prije korone zimi imali veću smrtnost, onda smo to uglavnom pripisivali zaraznim bolestima.“ Neobično je, međutim, da je val zaraznih bolesti došao tako rano.

Visoka smrtnost tijekom ljeta otvara brojna pitanja

Sebastian Klüsener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB) s tim u vezi kaže: „Ranije je bilo tako da smo najveću smrtnost bilježili zimi. Valovi gripe izazivali su velike oscilacije. Ponekad je broj smrtnih slučajeva u veljači bio vrlo nizak, jer val gripe nije bio jak, a ponekad smo u veljači zabilježili veliki broj umrlih, jer je epidemija gripe bila jaka."

Nakon visoke stope smrtnosti, u narednim mjesecima bi obično došlo do smanjenja, kaže Klüsener. Uzročnici smrti, poput epidemije gripe, dovode do toga da osobe narušenog zdravlja češće umiru. Nakon toga, broj smrtnih slučajeva se po pravilu smanjuje, jer ima manje ljudi narušenog zdravlja nego što ih je bilo prethodno.

Periodičnost smrtnosti se međutim promijenila. „Ono što sada sve više uočavamo je to da i u drugim mjesecima bilježimo visoku stopu mortaliteta", kaže Klüsener. Ne primjer, u ljetnim mjesecima je umrlo više ljudi nego prethodnih godina. Sve teže je procijeniti stopu smrtnosti, jer su se sezonski obrasci promijenili.

„Ljeto mi je manje jasno od listopada"

„Ljeto mi je manje jasno od onog što se dogodilo u listopadu", kaže Schöley. Nešto od toga se može objasniti toplotnim valovima. „Veza između velikih vrućina i prekomjerne smrtnosti je prilično jasna." Jedan dio bi se mogao objasniti brojem umrlih od koronavirusa. Ali sve to zajedno – nije dovoljno. „Nije nemoguće pretpostaviti da bismo mogli malo jasnije vidjeti indirektne efekte pandemije". Schöley pritom misli na mogućnost opterećenja zdravstvenog sustava kao posljedice stresnog razdoblja pandemije. Ali, sve to su samo spekulacije.

Schöley, međutim, smatra da je veza između cijepljenja protiv korone i većeg mortaliteta gotovo nemoguća. „Kao znanstvenik, želim ostaviti sve opcije otvorenima, ali jednostavno ne vidim tu vezu.“ Uostalom, veća jasnoća postoji u ispitivanju cjepiva, nego u ispitivanju stanovništva. „Zbog vrlo dobrih istraživanja o efikasnosti i rizicima cijepljenja, nismo ovisni od traženja uzroka u podacima o stanovništvu. Da su cjepiva uzrok povećanog broja smrtnih slučajeva, to bi odavno bilo dokazano u medicinskim i epidemiološkim istraživanjima.“

Pouzdanije informacije o pozadini broja umrlih, prema mišljenju stručnjaka, mogu se dobiti tek kada se saznaju uzroci smrti. Ti podaci su, međutim, dostupni sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci. Prema ocjeni stručnjaka, tek tada se može objasniti kako je u određenom mjesecu moglo doći do povećane stope smrtnosti. „Za stručnu raspravu, bez teorija zavjere, od velike pomoći bi bilo kada bi ti podaci bili dostupni ranije. Tada bismo mogli brzo ponuditi dobro utemeljena objašnjenja, vezana uz aktualnu stopu smrtnosti", kaže Klüsener.

Kako se dolazi do brojki?

Savezni zavod za statistiku Destatis, tek od korona-pandemije predstavlja podatke o broju smrtnosti u jednom tjednu ili mjesecu. Destatis se pritom oslanja na podatke o broju umrlih kojima raspolažu matične službe, kaže Felix zur Nieden, stručnjak za brojeve umrlih i demografiju u Destatisu.

Sljedeći korak u izradi statistike o mortalitetu je usporedba apsolutnog broja smrtnih slučajeva u mjesecu s prosjekom iz istog mjeseca u protekle četiri godine. Ako je vrijednost iznad medijana, govori se o povećanoj smrtnosti.

Prema riječima zur Niedena, razdoblje od prethodne četiri godine je izabrano kako bi se uzeli u obzir različiti događaji koji se sezonski ponavljaju, kao što su gripa ili toplotni valovi. Međutim, što je razdoblje usporedbe unatrag duže, utjecaj drugih faktora na broj umrlih, kao što su starenje ili produženje životnog vijeka, je veći. „Četiri godine su kompromis, kako bi se što bolje ujednačili različiti faktori“, kaže zur Nieden.

ps/as/br (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu