Zašto je Liu Xiaobo kineski najopasniji državni neprijatelj?

Kako je moguće da jedan intelektualac bude tako "opasan" za Kinu? Liu Xiaobo je 2008. skupa s drugim kineskim intelektualcima i borcima za ljudska prava sastavio takozvanu Povelju 08. To je manifest u kojem se poziva na političke reforme i demokratizaciju u Kini. Kineski vlastodršci tu povelju smatraju provokacijom, pojašnjava ugledni hongkonški novinar Willy Lam. Peking smatra da Liu Xiaobo predstavlja čimbenik nesigurnosti, koji ugrožava stabilnost te zemlje. Zato mu je izrekao tako visoku kaznu.

"Navodno je u politbirou Komunističke partije Kine donesena jednoglasna odluka da Liu Xiaobo bude osuđen na jedanaest godina zatvora. Dodjela Nobelove nagrade za mir Xiaobou je za Peking 'zavjera Zapada'. Peking to smatra strategijom za potkopavanje kineske države", kaže Lam.

Kineska vlada ignorira sve apele međunarodne zajednice da na slobodu pusti ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir. A i njegova supruga Liu Xia je i dalje u kućnom pritvoru. Pa ipak glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Ma Zhaoxu drsko odbacuje svaki prigovor: "Dodjela Nobelove nagrade za mir jednom osuđenom zatvoreniku pokazuje nedostatak respekta Nobelovog odbora u odnosu prema kineskom pravosuđu."

Najviši prioritet - održanje stabilnosti

Kinesko vodstvo ostaje tvrdoglavo i ne boji se konfrontacije. Jer, kinesko gospodarstvo trenutno stoji jako dobro – a to daje sigurnost. Unatoč svjetskoj financijskoj krizi Kina je postala drugo gospodarstvo na svijetu. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda kineski bruto-društveni proizvod iznosio je ove godine više od 4.000 dolara po glavi stanovnika. Mnogi na Zapadu već godinama vjeruju da će gospodarski razvitak u Kini automatski dovesti do političkog otvaranja i reformi.

No stručnjak za Kinu Willy Lam to smatra nerealnim: "Održanje stabilnosti ima najviši prioritet. To je već 1989. odlučio tadašnji predsjednik Komunističke partije Kine Deng Xiaoping, koji je pripadao prvoj generaciji kineskih reformista. Danas, dvadeset godina kasnije, četvrta generacija vodstva ostaje kod toga da kompletna promjena nije potrebna tako dugo dok se kinesko gospodarstvo razvija i državni aparat funkcionira."

S jedne strane Peking ne želi ništa riskirati kod stabilnosti zemlje. No s druge strane Kina ne želi stalno biti izložena međunarodnim kritikama zbog kršenja ljudskih prava. Kineski vlastodršci zato već godinama pokušavaju takozvanim "softpowerom" pridobiti pozornost u inozemstvu i utjecati na javno mišljenje. Simbol toga je više od 250 novoosnovanih Konfucijevih instituta, koji su proteklih godina otvoreni u više od 80 zemalja. Za kulturne i medijske projekte, za osnivanje novina na engleskom jeziku i za televizijske postaje koje emitiraju 24 sata na dan kinesko je vodstvo stavilo na raspolaganje četiri i pol milijarde eura.

Kina prijeti sudionicima ceremonije

Ipak, tako dugo dok Kina ne dopušta slobodu izražavanja mišljenja i zagovornike demokracije kao što je Liu Xiaobo trpa u zatvore, sva nastojanja oko promjene slike Kine u inozemstvu ne donose ništa, naglašava politolog Andrew Nathan s američkoga sveučilišta Columbia: "Mnogi će se pitati, zašto Kina ne može jednostavno prihvatiti dodjelu Nobelove nagrde za mir. Bez obzira na veliki ugled, koji u svijetu uživa Nobelova nagrada za mir, za Kinu ona ostaje neprihvatljiva. Vlada u Pekingu zabranjuje čak supruzi Liua Xiaoboa da razgovara s domaćim i stranim medijima. Mnogi će smatrati kako kineski 'softpower' takvim postupcima ne može biti ojačan, naprotiv."

Kineska vlada i dalje reagira progonom onih koji drukčije misle. Kritike iz inozemstva odbacuje kao miješanje u unutarnje stvari. U tom smislu Peking već nekim zemljama prijeti konsekvencijama ako budu sudjelovale na dodjeli Nobelove nagrade za mir.

Autor: Yang Ying/ Anto Janković

Odg. urednica: Marijana Ljubičić