Zašto Egipat ne želi otvoriti granicu prema Pojasu Gaze?

Jedini granični prijelaz Pojasa Gaze sa zemljom koja nije Izrael mogao bi se pretvoriti u najvažniji izlaz i žilu kucavicu za spas Palestinaca unutar i izvan Pojasa Gaze.

Stotine kamiona, natovarenih lijekovima, hranom, vodom i humanitarnom pomoći čekaju na egipatskoj strani graničnog prijelaza Rafah. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pomoć za 300.000 ljudi spremna je za ulazak u Pojas Gaze. Dostava pomoći je hitno potrebna zbog djelomične opsade ovog područja od strane izraelske vojske, čija je posljedica ograničeno snabdijevanje vodom i pogoršanje higijenskih uvjeta, naglasio je SZO.

Tisuće Palestinaca, neki s dvojnim državljanstvom, već danima čekaju na palestinskoj strani granice u nadi da će ući u Egipat.

No Egipat je zatvorio svoj granični prijelaz nakon što je Izrael počeo bombardirati Gazu kao odgovor na Hamasov teroristički napad od 7. listopada na Izrael u kojem je ubijeno oko 1.300 Izraelaca i stranaca i oteto između 100 i 200 izraelskih civila i vojnika.

Ne zna se ni hoće li Hamas dopustiti Palestincima odlazak u Egipat, jer on kontrolira Pojas Gaze i pristup granici s Egiptom.

Prema izvještaju engleskog lista Guardian, Hamasov politički vođa Ismail Hanija je prošlog vikenda izjavio da "neće biti migracija iz Gaze u Egipat".

U međuvremenu je Amr Magdi iz organizacije Human Rights Watch pozvao izraelske vlasti da promijene svoju odluku o obustavi isporuka goriva i hrane i isključivanju struje, vode i interneta Pojasu Gaze. "Prekid životne pomoći i usluga predstavlja kolektivnu kaznu za civilno stanovništvo Gaze i koštat će još više života. Uz to, zabranjeno je da se glad koristi kao metoda ratovanja", rekao je Magdi za DW.

Ovaj suradnik Human Rights Watcha hitno poziva Egipat da odmah otvori granični prijelaz Rafah. "Egipat nije strana u ovom vojnom sukobu, ali je zato potpisnik Ženevske konvencije (međunarodnog ugovora o humanitarnom pravu, koji regulira pravila vođenja oružanog sukoba i nastoji ograničiti njegove posljedice)", rekao je Magdi za DW.

On ističe da "Egipat ima obvezu dozvoliti i olakšati isporuku pomoći, isto kao što ima obvezu da dozvoli civilima u bijegu odlazak na sigurno mjesto. A Izrael ima obvezu dozvoliti tim Palestincima da se vrate u Pojas Gaze nakon što prestane vojna eskalacija".

U međuvremenu je jedina nedržavna egipatska medijska kuća Mada Masr izvijestila da Egipat postavlja šatore duž 14 kilometara duge i pola kilometra široke tampon zone pored graničnog prijelaza. To ukazuje na pripreme za dolazak izbjeglica. Egipat je također postavio sigurnosne policijske kordone kako bi spriječio infiltraciju Palestinaca, piše Mada Masr.

Strah od preseljenja

"Egipatske vlasti se plaše da Izrael radi na planu preseljenja Palestinaca na Sinaj (sjever Egipta)", kaže za DW Simon Fuchs, izvanredni profesor islamskih i bliskoistočnih studija na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.

"Egipat je odbijao takav zahtjev desetljećima, a sada bi promjenu ovog stava bilo teško obrazložiti egipatskoj javnosti, čak i kada bi to bilo popraćeno i opsežnim otpisom duga od strane Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Fuchs. Glavni saveznik Izraela SAD danima vrši pritisak na Egipat da ponovo otvori granicu i zauzvrat nude Kairu gospodarske olakšice.

Kod Egipćana je još uvijek živo sjećanje na Palestince iz Pojasa Gaze, koji su 2008. godine probili barijere na graničnom prijelazu Rafah, rušeći ih i ulazeći u Egipat u potrazi za hranom. "Za Egipat je glavni prioritet izbjegavanje ponavljanja takvih scena pod svaku cijenu", dodao je Fuchs.

Predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi nastavlja naglašavati da je nacionalna sigurnost njegova "primarna odgovornost", pozivajući u nekoliko navrata ovoga tjedna stanovnike Pojasa Gaze da "budu postojani i ostanu na svojoj zemlji". Kaže i da bi bilo teško razlučiti tko od izbjeglica iz Pojasa Gaze podržava Hamas, koji kao terorističku organizaciju definiraju EU, SAD, Njemačka i mnoge druge zemlje.

Hamas je također blisko povezan s islamistima iz Muslimanskog bratstva, čiji je rad zabranjen u Egiptu, nakon što je al-Sisi 2013. svrgnuo demokratski izabranog predsjednika Muhameda Mursija, inače čelnika Muslimanskog bratstva. Tisuće članova Muslimanskog bratstva i dalje je u zatvoru.

Strah da se ne uznemire birači

"Al-Sisi balansira i odvaguje domaće i regionalne interese u kritičnom trenutku", kaže za DW Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u britanskom think tanku Chatham House.

Istovremeno, odluka o otvaranju granice Rafah mogla bi biti ključna za ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Egiptu, koji se održavaju od 10. do 12. prosinca.

U petak je najperspektivniji oporbeni političar Ahmed Altantawy odustao od kandidature zbog nedostatka potrebnih odobrenja, a u ponedjeljak je Nacionalna izborna komisija najavila četiri kandidata koji ulaze u utrku. No analitičari ne sumnjaju da će al-Sisi biti ponovo izabran za predsjednika s mandatom do 2030. godine.

"Iako je njegova pobjeda očekivana, on nastoji spriječiti dugoročno nagomilavanje izbjeglica na Sinaju i traži zapadnu humanitarnu pomoć kako bi podijelio teret usred gospodarskog pritiska", zaključuje Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u britanskom think tanku Chatham House.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu