Zaštitnici ustavnog poretka protiv AfD-a

Sumnjiv slučaj? Slučaj za praćenje? Kada zaštitnici ustavnog poretka krenu u potragu za neprijateljima demokracije, na raspolaganju imaju oružje različite jačine. Alternativa za Njemačku (AfD) to osjeća već nekoliko godina. Sve dok je u tijeku provjera, izvori podataka su dostupni: to je sve ono što političari ove stranke govore i pišu - bilo u parlamentu, na stranačkim konferencijama, demonstracijama, u intervjuima ili na društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook.

Ako se AfD u očima Savezne ustanove za zaštitu ustavnog poretka ponaša tako da se može svrstati pod desničarsko-ekstremističku stranku, protiv njega će se poduzeti oštrije mjere. Dovoljno je da postoji samo sumnja pa da se protiv potencijalnih neprijatelja demokracije počnu koristiti klasične obavještajne metode: prisluškivanje telefona, čitanje e-pošte i slično. Ako se sumnja potvrdi, onda se počinje s praćenjem - opservacijom. U tom slučaju se AfD mora dobro zagrijati, jer BfV kao tajna služba za djelovanje u unutrašnjosti Njemačke tada u velikoj mjeri dobiva odriješene ruke.

U tri njemačke pokrajine AfD je pod sumnjom

Teoretski Služba za zaštitu ustavnog poretka već tada može koristiti čitav niz instrumenata protiv AfD-a - i možda ih već i koristi. Međutim, ne u svim dijelovima zemlje. To je zbog federalnog uređenja Njemačke. Pored centralne Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV) u Kölnu i svaka od 16 saveznih zemalja ili pokrajina ima svoj ogranak. Međutim, oni ne zastupaju uvijek jedinstveno mišljenje. Službe za zaštitu ustavnog poretka u Tiringiji i Brandenburgu već dugo su uvjerene da je AfD velika opasnost za demokraciju. Zbog toga je AfD od 2020. godine tamo klasificiran kao sumnjiv. To je već nekoliko tjedana slučaj i u Sasko-anhaltskoj. Sve tri spomenute savezne zemlje nalaze se u istočnoj Njemačkoj, gdje AfD u prosjeku ima otprilike četvrtinu glasača i gdje nastupa posebno radikalno.

Služba za zaštitu ustavnog poretka za AfD "politički instrumentalizirana"

Još 2019. godine naziralo se da bi Služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) mogla prije ili kasnije proglasiti AfD u najmanju ruku sumnjivim i to na razini cijele Njemačke. Jer, zaštitnici ustavnog poretka na saveznoj razini su pod oznaku „sumnjivo“ već stavili dvije utjecajne struje u stranci: podmladak AfD-a pod nazivom Junge Alternative (JA) i nacionalističko-rasistički orijentirano "krilo" (Flügel), koje je u međuvremenu formalno raspušteno.

Predsjednik BfV-a Thomas Haldenwang rekao je tada, uzevši u obzir cijeli AfD, da postoje "prve naznake vođenja politike u ovoj stranci koja je usmjerena protiv slobodnog demokratskog poretka". Zbog toga je ova politička stranka u cjelini službeno proglašena "slučajem" koji se mora ispitati. AfD se uspješno obranio od ove klasifikacije pred Upravnim sudom u Kölnu. Oznaka "slučaj za ispitivanje" ima negativan utjecaj na javnost, rečeno je u obrazloženju presude. Naglašeno je i da je takvo zadiranje u prava AfD-a "nezakonito i nerazmjerno". Jörg Meuthen, jedan od dvojice predsjedatelja AfD-a, tada se obradovao presudi rekavši kako "politička instrumentalizacija" protiv AfD-a od strane Službe za zaštitu ustavnog poretka nije uspjela.

2020. godine „krilo“ postalo "slučaj za promatranje"

Ekonomist Meuthen vidio je u tome potvrdu za svoje tvrdnje. Jer on je, nekoliko mjeseci prije odluke da se AfD proglasi „slučajem za promatranje“, predstavio stručno mišljenje u kojem je objašnjeno zašto Služba za zaštitu ustavnog poretka treba držati ruke dalje od AfD-a. Svaki oblik promatranja je "potpuno apsurdan", rekao je Meuthen u studenom 2018.

Vjerojatno je naslućivao da bi njegova stranka mogla doći jače na metu BfV-a. Stoga je ukazao na raspuštanje pokrajinskog podmlatka AfD-a "Mlada alternativa" (Junge Alternative) u Donjoj Saskoj kao i na odluku ove stranke da ni pod kojim okolnostima ne surađuje s nacionalističko-rasistički orijentiranim „Identitetskim pokretom".

Služba za zaštitu ustavnog poretka nije, međutim, bila impresionirana i marljivo je nastavila prikupljati materijal o AfD-u. Sljedeći udarac uslijedio je u ožujku 2020. Nacionalističko "krilo" AfD-a službeno je s oznake „sumnjivo“ svrstano u slučaj za promatranje -  više od toga nije bilo moguće. "Ako se oblici ekstremizma prošire, onda ćemo i mi proširiti svoj radijus promatranja", rekao je šef BfV-a Haldenwang, opravdavajući svoju odluku.

Šef BfV-a: "Höcke i Kalbitz su desničarski ekstremisti"

Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV-a) Haldenwang je izjavio da ovo „krilo" ima "dokazanu ekstremističku namjeru". Čelne ljude tog krila Björna Höckea i Andreasa Kalbitza, koji su u međuvremenu isključeni iz AfD-a, Haldenwang je nazvao "desničarskim ekstremistima" i "duhovnim palikućama". Kada je to izjavio, od rasističkog napada u hesenskom gradu Hanauu, koji se dogodio u veljači 2020., bilo je prošlo tek mjesec dana. Četiri mjeseca ranije, u listopadu 2019., jedan antisemit je ustrijelio dvije osobe u pokušaju da izvrši masakr u sinagogi u Halleu u saveznoj pokrajini Sasko-anhaltskoj. U studenom 2020. AfD je došao pod dodatni pritisak kada su neki od njegovih zastupnika prokrijumčarili  u Bundestag ljude, koji su napadali, uznemiravali, vrijeđali i snimali članove parlamenta iz drugih stranaka.

Istovremeno, političari AfD-a sudjelovali su u demonstracijama protiv mjera i strategije njemačke vlade u borbi protiv korone. Skup je prekinula policija, a korišteni su i vodeni topovi.

Na potezu Upravni sud u Kölnu

Služba za zaštitu ustavnog poretka pažljivo je registrirala ove događaje. Nešto kasnije, neki su mediji nagađali da će čitav AfD uskoro biti svrstan pod oznaku „sumnjivo“. Prema prognozi novina Frankfurter Allgemeine Zeitung to se trebalo dogoditi 25. siječnja. Ali ništa se nije dogodilo - barem ne na ovoj razini. Umjesto toga, dvoboj između centrale njemačke tajne službe za praćenje događaja u zemlji (BfV) i desničarskih populista je ušao u novu sudsku rundu.

Stranka AfD se obratila Upravnom sudu u Kölnu da zabrani Službi za zaštitu ustavnog poretka da je klasificira kao slučaj koji je pod sumnjom i da se takva odluka potom objavi. Kao obrazloženje AfD je između ostalog naveo pravo stranaka na jednake šanse i mogućnosti. U međuvremenu BfV je obećao sudu da neće ništa poduzimati dok se postupak ne završi. Do tada se predsjednik Haldenwang neće izjašnjavati o aktualnom stanju stvari. Stoga AfD, ali i javnost, mogu samo nagađati je li obavještajna služba interno donijela svoju odluku i kada će je objaviti - pod uvjetom da joj to ne bude zabranjeno.

Osjetljivi dokument zaštitnika ustavnog poretka

Ako padne odluka na štetu AfD-a, njegovi članovi će se obratiti Ustavnom sudu. To je supredsjedatelj AfD-a Tino Chrupalla izjavio u intervjuu za Neuer Zürcher Zeitung krajem prosinca 2020. On je rekao kako AfD nije ekstremistička stranka "već stranka socijalno konzervativnih demokrata".

Ova nerazjašnjena situacija između Službe za zaštitu ustavnog poretka i AfD-a mogla bi se objasniti i činjenicom da još uvijek nema zajedničkog stava na pokrajinskoj razini. Tome u prilog govori i privremeni izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka savezne zemlje Berlin iz prosinca 2020. koji je dospio u ruke desničarskih populista. AfD je u priopćenju za javnost objavio citate iz tog izvještaja u kojima se navodi da "nema dovoljno indicija za optužbe o protuustavnim namjerama AfD-a Berlin" koji mogu opravdati klasificiranje ove političke stranke „sumnjivim slučajem". 

Hoće li to utjecati na Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka sasvim je drugo pitanje. Njegova odluka, koja se još uvijek očekuje, temelji se na dokumentaciji iz cijele Njemačke. A Berlin je samo jedna od 16 saveznih zemalja.