Završnica suđenja Šešelju

Tužitelji Haškog tribunala počinju iznositi završne riječi na suđenju čelniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, optuženom za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Završne argumente tužitelji će obrazlagati tri dana, a optuženi Šešelj, kao zastupnik vlastite obrane, iznijet će svoje završne riječi sljedećeg tjedna.

Čelnik srpskih radikala je u pritvoru Međunarodnog suda u Haagu od 24. veljače 2003. godine. Optužen je za ratne zločine, koji su po tvrdnji tužiteljstva počinjeni od 1991. do 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine. Optužnica Šešelja tereti za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prisilno premještanje i nehumane postupke, koji su kvalificirani kao zločini protiv čovječnosti.

Zbog kršenja zakona i običaja ratovanja optužen je za ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, razaranje sela i uništavanje vjerskih objekata, te pljačku javne i privatne imovine.

Zbog zločina "šešeljevaca"

Proces protiv Šešelja počeo je 7. studenog 2007. godine i uz mnoge prekide i pauze traje već gotovo četiri i pol godine. Iznošenje svojih dokaza tužitelji su završili u siječnju 2010. godine, nakon što su ispitali 72 svjedoka. Još deset svjedoka ispitano je na zahtjev sudaca.

Glavna teza tužitelja je da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom “šešeljevci”, koji su počinili zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Bijeljini, Brčkom, Nevesinju, okolici Mostara i na širem području Sarajeva.

Posebna točka optužnice je "govor mržnje". Tužitelji smatraju da je on svojim govorima uoči ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a posebno za vrijeme tih ratova, ne samo poticao, negoi fizički sudjelovao u progonima, deportaciji i prisilnom premještanju stanovništva. Koristio je svaku priliku – o tome su tužitelji predočili sudskom vijeću veliki broj video snimaka – da poziva Srbe na jedinstvo i izravno ih poticao na rat protiv "povijesnih neprijatelja”, a to je značilo protiv Bošnjaka i Hrvata.

“Tužitelji su citirali Šešeljeve prijetnje da će se Srbi “osvetiti muslimanskim dušmanima”, a Hrvatima će “ispostaviti račune za žrtve iz Prvog i iz Drugog svjetskog rata” i “svetiti im se tamo gdje su najslabiji”. Takvim govorima Šešelj je, tvrdili su tuzitelji, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno poticao na zločine.

Šešelj je na kraju prvog dijela suđenja izjavio da tužitelji ništa nisu dokazali, pa neće ni iznositi dokaze u svoju odbranu, nego će samo održati završnu riječ.

Vrijeđao sve po redu

Tijekom procesa, npr. kod unakrsnog ispitivanja svjedoka optužbe, Šešelj je koristio priliku da vrijeđa i sudsko vijeće i institucije Haškog tribunala i prijetio da će, nakon što postupak protiv njega bude završen, tužiti sve suce i tužitelje, pa čak i Ujedinjene narode i tražiti milijunsku odštetu zato što su mu navodno ugrožavana ljudska prava.

Od prošle godine Šešelj ima zdravstvenih teškoća. Ovih dana optužio je američke, britanske i francuske tajne službe da modernim elektronskim sredstvima izvana ugrožavaju njegovo zdravlje i pokušavaju ga ubiti kako bi sprečili pobjedu, njegovu i njegovih radikalskih pristaša na izborima u Srbiji.

Tužitelji imaju na raspolaganju deset sati za izlaganje svojih završnih argumenata o Šešeljevoj krivnji. Za to će im biti potrebna tri zasijedanja, odnosno tri radna dana. Sljedećeg ponedeljka isto toliko vremena – dakle deset sati – imat će na raspolaganju za završnu riječ i optuženi Šešelj kao zastupnik vlastite obrane. Suci će se potom povući na vijećanje da bi još jednom proučili sve što su tijekom četverogodišnjeg postupka iznijele i tužba i obrana. Njihovu odluku, to jest izricanje presude, ne bi trebalo očekivati prije jeseni.

Autor: Dževad Sabaljaković, Den Haag

Odg. ur.: Snježana Kobešćak