(Zasad) ništa od velike koalicije u Hrvatskoj

Diplomatskom frazom kako su razgovori bili dobri i konstruktivni, svoj su susret ocijenili premijerka Jadranka Kosor i predsjednik SDP-a Zoran Milanović. „Puno je tema otvoreno“, kazala je Kosor, „a meni osobno je, možda, među najvažnijima tema o svim mjerama što smo ih poduzeli i koje ćemo poduzimati za jačanje gospodarstva, za čuvanje radnih mjesta“.

Država mora krenuti u razumne mjere štednje, upozorio je Milanović. „Ukoliko ne riješimo problem i nelikvidnost, ali prije svega velike, velike javne potrošnje koja je stvarana zadnjih šest godina kao politički projekt, kao politički problem HDZ-a, da je to nešto što hrvatski građani više neće moći izdržati, što gospodarstvo neće moći izdržati.“, smatra šef najjače opozicijske stranke.

Dvoje predsjednika dotaknuli su se i tzv. kriznog poreza te zajednički zaključili da njegovo ukidanje u kratkom roku nije realno. Dogovorene su daljnje konzultacije o, kako je rečeno, nekim krupnim pitanjima koja Hrvatska mora rješavati ove godine, a Kosor je najavila da će ubuduće rado razmijeniti misli ne samo s Milanovićem, nego i s predstavnicima ostalih oporbenih stranaka. Od stvaranja neke velike koalicije, pa i na pojedinim problemima, zasad ništa. Uostalom, i prije susreta Kosor i Milanović isticali su kako zemlja jest u gospodarskoj krizi, ali niti je u ratu niti je ugrožena nacionalna opstojnost da bi se morala stvarati neka vlada nacionalnog jedinstva.

Hrvatska pred reformama

Bilo je govora i o borbi protiv korupcije, kao i potpunoj depolitizaciji policije jer, kako je kazao Milanović “jedino na taj način mogu očekivati nekakvi rezultati”. Pred Vladom je i novi pokušaj privatizacije šest brodogradilišta, smanjivanje broja općina i gradova te preustroj državne uprave, reforma zdravstva i pravosuđa, ... Vlada je mjere pripremila, a o rezultatima će više biti riječi kada počne njihova primjena. Svi su suglasni, od dvoje predsjednika do ekonomskih analitičara kako Hrvatska na dosadašnji način ne može financijski dalje.

Uz to, krenulo se i u ustavne reforme. Riječ je o ustavnim odredbama što se odnose na referendum o ulasku Hrvatske u EU, te o pitanju dodatnog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina i pitanju glasovanja hrvatskih državljana s prebivalištem u inozemstvu. I taj je sastanak protekao u tolerantnom ozračju, uz uvažavanje međusobnih argumenata, a za desetak dana dogovoren je nastavak usuglašavanja.

Premijerka je istaknula kako Vlada nastoji da se cijela procedura ustavnih promjena provede što prije, kako ne bi u pitanje došlo usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Dodala je da se od 12 zakona iz tog paketa koje Hrvatska još mora prihvatiti najmanje tri naslanjaju na ustavne promjene te ih Vlada neće moći poslati u saborsku proceduru prije nego se promijeni Ustav. „Interes Hrvatske je da te ustavne promjene donese u razumnom roku radi EU-a, ali treba voditi računa i o tome da ne mijenjamo odluku o komunalnom redu, nego ipak hrvatski Ustav.“ izjavio je Milanović.

Mnogi procjenjuju kako bi se ustavne promjene moglo donijeti početkom proljeća, a dotad bi se trebali vidjeti barem neki rezultati ostalih reformi.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić