Zarobljeni u slavnoj prošlosti

Bile su to najveće demonstracije u poslijeratnoj povijesti Grčke. Preko milijun ljudi je u veljači 1992. izašlo na ulice Soluna u znak prosvjeda protiv kompromisa u sporu oko imena s tada mladom samostalnom državom Makedonijom. To je izazvalo krizu vlade u Ateni. Konzervativni premijer Konstantin Micotakis otpustio je tvrdolinijaša Antonisa Samarasa s mjesta šefa diplomacije, ali je i sam morao podnijeti ostavku.

Sljedeći premijer Andreas Papandreu je bio još tvrđi i čak je Makedoniji uveo trgovinski embargo. Desetljećima je službena politika inzistirala na zahtjevu Grčke da se Republika Makedonija ne može tako zvati jer to ime navodno signalizira pretenziju na grčko zemljopisno područje.

Danas, za vrijeme vlade Aleksisa Ciprasa, kao da je prihvaćeno da Makedonija ima pravo na ime u kojemu se ta riječ spominje. Nakon iscrpnih pregovora pod pokroviteljstvom UN-a, saznalo se da Vlada u Ateni prihvaća moguće kompromisno ime "Gornja Makedonija".

"Patriotsko okupljanje"

Mogućnost kompromisa ponovo izvodi nezadovoljnike na ulice. Demonstracije u nedjelju (4.02.) dolaze nakon masovnog prosvjeda u Solunu krajem siječnja. Kao organizator se ukazuje Inicijativa makedonskih udruga koja njeguje tradiciju grčke Makedonije. "To je patriotsko okupljanje. Ime Makedonija ne dolazi u obzir", rekla je predstavnica udruženja Georgija Bitaku.

"Neki u ovoj zemlji se osjećaju povezani s poviješću na čudnovato zaostao način", kaže za DW politikolog Levteris Kusulis: "Ostaju zarobljeni u prošlosti i ne razumiju da se svijet dalje razvija."

Na rubu demonstracija u siječnju pojavili su se i predstavnici neonacističke stranke Zlatna zora. Na pitanje reportera je organizatorica Bitaku rekla da su na demonstracijama dobrodošli svi koji žele "braniti" svoju domovinu.

Tema je ponovno u prvi plan izbacila razne samoproklamirane patriote poput Kirjakisa Velopulosa, bivšeg zastupnika desničarske stranke LAOS i odnedavno šefa pokreta "Grčko rješenje". Njegovo objašnjenje za sudjelovanje na prosvjedima povodom Makedonije: "Amerikanci žele protektorat sjeverno od Grčke samo kako bi minirali ruske interese", rekao je on za TV Sky.

Ako ne bude prihavljtivog kompromisa, dodao je, Grčka se treba založiti za promjenu granica tako da graniči sa Srbijom. Na pitanje novinara zalaže li se on to za rat, Velopulos je odgovorio: "Naravno da ne, postoji i gospodarski rat."

Ministar obrane u problemu

Ministar obrane Panos Kamenos iz redova desničarskog ANEL-a, manjeg partnera u vladi ljevičarske Syrize, inače je oštar protivnik kompromisa oko imena. No u zadnje vrijeme Kamenos šuti. Rekao je da u nedjelju nije u zemlji pa ne može na demonstracije, ali da je ohrabrio svoju obitelj da ide.

Kamenos je prinuđen na špagu – ako se potpuno usprotivi kompromisu oko Makedonije, riskira pad Vlade. Ako pristane na kompromis, razočarat će svoje standardno biračko tijelo.

Ikona grčke ljevice, skladatelj Mikis Teodorakis (92), trebao bi biti jedan od govornika na prosvjedu u nedjelju. On je u zadnje vrijeme na meti kritika zbog izjava koje su ocijenjene kao antisemitske, a komentatori u Grčkoj se čude i njegovom sudjelovanju na "patriotskom" skupu. "Svježe je sjećanje na Jugoslaviju, naša zemlja će biti sljedeća žrtva", rekao je Teodorakis o pitanju Makedonije.

Politolog Kusulis kaže da srž prosvjeda čine nacionalistički porivi, ali da ih "na najrazličitije načine podržavaju mnogi ljudi i različito ga interpretiraju – recimo kao sredstvo za prosvjede protiv ukupne politike Vlade".