Zapadni Balkan - zajedničkim snagama u zaštiti klime

Zapadni Balkan nije pošteđen klimatskih promjena. To su u proteklih nekoliko godina najbolje mogli osjetiti građani koji su bili pogođeni ekstremno visokim ili niskim temperaturama, ali i poplavama koje su nanijele velike materijalne štete ovom dijelu Europe. „Stupanj zagrijavanja na Zapadnom Balkanu brži je nego u nekim drugim dijelovima svijeta. U posljednjih 60 godina prosječna temperatura u regiji porasla je za 1,2 stupnjeva. Krajem stoljeća se očekuje porast od četiri stupnjeva. „Građani Zapadnog Balkana već osjećaju konkretne posljedice", izjavio je Goran Svilanović, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju na konferenciji u Bonnu na kojoj je usvojena Deklaracija o ekološkom i klimatskom djelovanju na Zapadnom Balkanu. U Deklaraciji se poziva na jačanje regionalne suradnje u oblasti zaštite okoliša kao i odgovora na klimatske izazove koji predstoje u budućnosti.

 „Regionalna suradnja je jedini adekvatan odgovor na klimatske izazove. Klimatske promjene nisu definirane administrativnim geografskim granicama nego zahvaćaju mnogo širi teritorij, naša ideja i ono na čemu temeljno radimo jest da kroz zajedničku suradnju i sinergiju svih ekonomija Zapadnog Balkana nađemo adekvatan odgovor na klimatske promjene i pronađemo rješenja da se na njih adaptiramo", smatra Radovan Nikčević, stručnjak za energetiku i okoliš u Vijeću za regionalnu suradnju.

Volja, želja i spremnost za aktivnostima o zaštiti klime

„Za BiH je ovo važan dokument jer je BiH poduzela niz aktivnosti po pitanju klimatskih promjena», kaže Brankica Pandurević, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koja je predstavljala BiH na ministarskoj konferenciji u Bonnu. Ona je podsjetila da je BiH jedna od prvih zemalja u regiji koja je ratificirala Pariški sporazum i da je BiH članica Konvencije o klimatskim promjenama. „Danas usvojena deklaracija u kojoj je istaknuta jača regionalna suradnja će nam omogućiti lakši pristup financijskim sredstvima koja su nam jako neophodna za implementaciju svih usvojenih planova koji se tiču klimatskih promjena", kaže Pandurević.

 „BiH je kroz veliki broj aktivnosti pokazala volju, želju i spremnost da se provode aktivnosti o zaštiti klime. „Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i razvoja u BiH " je jedna od prvih strategija koja je usvojena na državnoj razini i koju su podržala oba entiteta. Posljedice koje je BiH imala nakon suša 2012. godine i poplava 2014. godine su bile znak da se zaista mora moramo pridružiti regionalnim inicijativama i da zajednički moramo pristupiti aktivnostima koje će smanjiti emisiju štetnih plinova u Bosni, ali i cijelom regiji", kaže Brankica Pandurević.

Svilanović: 73% građana regije vide klimatske promjene kao problem 

„Godišnje istraživanje mišljenja javnosti i privrednika „Balkanski barometar 2017" kojeg provodi Vijeće za regionalnu suradnju pokazuje da 73% građana regije vide klimatske promjene kao problem, što predstavlja dalji rast ovog trenda zabilježenog 2015. godine. 77 posto privrednika u jugoistočnoj Europi kaže da su već poduzeli određene mjere da umanje štetan utjecaj na okoliš", izjavio je glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović i dodao da je ovo pravi trenutak kojeg treba iskoristiti da se utvrde i realiziraju zajedničke aktivnosti koje bi pratile provođenje ambicioznog regionalnog Višegodišnjeg akcijskog plana za Regionalni ekonomski prostor (MAP REA) u gospodarstvima zapadnog Balkana na području trgovine, investicija, mobilnosti i digitalne integracije, od kojih svaka obuhvaća ekološku dimenziju."

Svilanović je podsjetio da su zemlje regije često zaokupljene visokom politikom, pa teme važne za kvalitetu života i zdravlje građana, poput zaštite okoliša i klimatskih izazova često ne nailaze na dovoljno pozornosti. On je rekao da je prilagođavanje europskim standardima u oblasti zaštite životne sredine skupo, ali da postoje dostupni fondovi i da se to ulaganje na kraju isplati. „Potrebno je uložiti više u borbu protiv klimatskih promjena, čije negativne posljedice utiču na bruto društveni proizvod u regiji, kako bi se smanjilo investiranje u saniranje posljedica poplava, suša i drugih vremenskih nepogoda," rekao je Svilanović.

Nužnost regionalne suradnje

Suradnja u regijikada je riječ o zaštiti klime, bolja je nego politička, kaže ministar okoliša Srbije Goran Trivan. On ističe da je područje zaštite okoliša „bez bilo kakvih hipoteka u međusobnim odnosima". „Svi koji rade na području zaštite okoliša u okruženju su vrlo raspoloženi za suradnju i nisu opterećeni bilo kakvim hipotekama. Onda jednostavno zaključujete da trebamo tješnje surađivati kad je u pitanju zaštita okoliša i da svojim političkim elitama, ali i narodima, pokažemo da itekako uspješno surađujemo bez ikakvih problema".

Namjere zemalja Zapadnog Balkana u jačoj međusobnoj suradnji u zaštiti okoliša  je podržana i od strane EU-a. Madalina Ivanica iz Glavne uprave Europske komisije za zaštitu okoliša ohrabrila je zemlje Zapadnog Balkana da nastave suradnju u borbi protiv klimatskih promjena: „Komisija je svjesna izazova s kojima se zemlje regije suočavaju u ovoj oblasti. EU na Zapadni Balkan treba gledati kao na saveznika u borbi protiv klimatskih promjena."

Na sastanku u Bonnu u kojem rano jutros završena međunarodna konferencija o klimi COP23 razgovaralo se o provođenju Pariškog klimatskog sporazuma, doprinosu gospodarstava Zapadnog Balkana agendi o zaštiti okoliša i kako da regija na odgovarajući način odgovori na neizbježne klimatske promjene i da im se prilagodi.

Rasprava je obuhvatila i privremene rezultate „Studije o klimatskim promjenama u regiji Zapadnog Balkana i njihovom utjecaju na različite privredne sektore" u kojoj su sudjelovali predstavnici Europske komisije, Agencije za okoliš iz Austrije, Saveznog ministarstva za privrednu suradnju i razvoj Njemačke, Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša i drugih relevantnih agencija i organizacija koje djeluju u regiji.

Preliminarni rezultati nacrta studije pokazuju da je regija u brojnim sektorima mnogo podložnija klimatskim promjenama nego ostatak Europe, što zahtijeva posebnu pažnju i angažiranje privreda iz regije.