1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zapadni Balkan među prioritetima Cipra

Marina Maksimović, Bruxelles3. srpnja 2012

U Nikosiji kažu da će se zalagati da svaka od zemalja u procesu eurointegracija napravi napredak do prosinca kad se završava šestomjesečno ciparsko predsjedanje Europskom unijom.

https://p.dw.com/p/15QXH
HANDOUT - Das am 30.01.2001 mit dem Bildgebungs-Radiospektrometer Moderate-resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) erzeugte Bild zeigt die Insel Zypern. Erstmals seit dem EU-Beitritt vom Mai 2004 übernimmt die Inselrepublik am 1. Juli die EU-Ratspräsidentschaft. Es ist etwas ganz Besonderes. Und eine diplomatische Herausforderung für Brüssel, Nikosia und Ankara. Zypern ist das einzige teilweise besetzte EU Land. Im nördlichen Drittel der Insel sind seit 1974 schätzungsweise 40 000 türkische Soldaten stationiert. Die Türkei ist Kandidat für einen Beitritt zur EU, erkennt aber wegen der ausbleibenden Lösung der Zypernfrage die Republik Zypern nicht an. Foto: NASA Modis
Zypern übernimmt EU-RatspräsidentschaftFoto: picture alliance/chromorange

Zadnjih godina zemlje koje su preuzimale rotirajuće predsjedanje EU-om, počevši od Švedske, preko Španjolske, ali i Belgije, Mađarske i Poljske, među svoje prioritete ubrajale su i nastavak proširenja Unije. Danska, koja je upravo završila svoj šetomjesečni mandat na čelu EU-a, među šest najvažnijih rezultata svog predsjedanja navela je upravo područje eurointegracija, davanje kandidatskog statusa Srbiji i početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom: „Tijekom danskog predsjedanja puno pažnje smo posvetili europskoj perspektivi zapadnog Balkana iako smo u EU-u imali unutarnju krizu i probleme“, smatra danski ministar za europska pitanja Nikolai Vamen.

Cipar satelitska snimka
Cipar - malen i šest mjeseci na čelu EU-aFoto: picture-alliance/dpa

„Ne treba zaboraviti da je birajući put demokracije, reformi i mira zapadni Balkan izabrao europski način. U pitanju je povijesna stvar. Ovaj dio svijeta može u budućnosti zauvijek iza sebe ostaviti problematičnu prošlost, ispunjenu ratovima i nasiljem i susjedskim odnosima kakvi nikada neće biti dio EU-a“, napominje Vamen.

Ambiciozno predsjedanje

Cipar, koji je 1. srpnja preuzeo predsjedanje EU-om, kaže da će njihov moto u sljedećih šest mjeseci biti kretanje ka boljoj Europi, Europi koja će odgovoriti na potrebe svojih građana, ali i imati odgovarajuću ulogu u svijetu. Svjesni da u ovom trenutku klima nije najbolja ni u EU-u, ali ni na Cipru, iz Nikozije poručuju da ih to, kao ni činjenica da je u pitanju mala, jedna od najmlađih i članica EU-a koja prvi put predsjeda EU-om, neće omesti da ovo predsjedanje obave na pristojan, skroman ali ambiciozan način.

Tako se među prioritetima predsjedanja koje je Cipar izložio u Bruxellesu, pored sve prisutne teme izlaska iz gospodarske krize, našao i nastavak proširenja. On bi trebao biti utemeljen na zaslugama zemalja zainteresiranih za članstvo, striktnoj uslovljenosti, ali i razvoju:

„Island i zapadni Balkan bit će prioriteti za šestomjesečno predsjedanje Cipra. Radit ćemo na već dogovorenoj Mapi puta i nadamo se da ćemo u prosincu ostaviti unaprijeđene dosijee za svaku od zemalja kandidata“, kaže nekadašnji ciparski ministar vanjskih poslova i član Europskog parlamenta Ioannis Kasoulides.

Suočavanje s pogreškma je put naprijed za Srbiju

Tako se do kraja ciparskog predsjedanja očekuje da BiH ispuni uvijete iz Mape puta dogovorene tijekom dijaloga na visokoj razini i da od prosinca dođe u situaciju da podnese vjerodostojan zahtjev za kandidatski status. Crna Gora bi do preosinca trebala proći opsežnu dubinsku kontrolu, s fokusom na vladavini prava, o čemu bi izvješće Vijeću EU-a trebalo podnijeti do kraja godine.

Tomislav Nikolić i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso
Tomislav Nikolić i predsjednik Europske komisije Jose Manuel BarrosoFoto: picture-alliance/dpa

Kad su kosovske eurointegracije u pitanju, službena Nikosija, koja nije priznala neovisnost Kosova, kaže da će se tim pitanjem baviti kroz postojeći europski radni okvir, bez utjecaja nacionalne agende i uz opće prihvaćen statusno neutralan pristup EU-a. Na pitanje kako se iz ugla Cipra gleda na novu vlast u Beogradu, Kasoulides kaže da je izjavom predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, kojom on negira genocid u Srebrenici, napravljen korak unazad: „Nadam se da je to samo jedna prepreka na putu Srbije, jer govoreći iz iskustava moje zemlje i problema koje Cipar ima s Turskom, ali i iskustva Njemačke i Francuske, koje su napravile ono što je danas EU, suočavanje s pogreškama je najbolji način da se ide naprijed, a ne njihovo negiranje ili uvjerenje da pogreške nisu ni postojale“, zaključuje Kasoulides u razgovoru za DW.