Zaokret poljske vanjske politike: Njemačka nije neprijatelj

Poljska vlada lijevog centra pod liberalnim premijerom Donaldom Tuskom počela je s promjenama vanjske politike čim je preuzela vlast u prosincu.

Kao prioriteti su opisani resetiranje odnosa s EU-om, oživljavanje „Vajmarskog trokuta" u kojem su još Njemačka i Francuska, i poboljšanje zahladnjelih odnosa s Berlinom.

U četvrtak (25. travnja) je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski pred zastupnicima Sejma službeno predstavio novu vanjsku politiku. To je radikalni raskid s politikom prošle konzervativne vlasti Jaroslawa Kaczynskog.

Njemačka kao negativac

„Proteklih osam godina imali smo niz pogrešnih ideoloških principa, loših ideja i pogrešnih odluka", rekao je Sikorski.

On je kritizirao „nadu“ prošlih vlasti da će sa Sjedinjenim Državama kovati „savez protiv EU-a", njihov „ideološki savez s proputinovim populistima" i bacanje drvlja i kamenja na „truli Zapad".

Sikorski je rekao da je za „mitove“ kojih se držala populistička stranka Pravo i pravda bio potreban negativac, a za tu ulogu je odabrana Njemačka.

„Njemačka je naš demokratski susjed, najvažniji trgovinski partner, važan europski igrač i ključni saveznik u NATO-u", nabrojao je šef diplomacije.

No, i Sikorski je podsjetio na kroničnu temu između Varšave i Berlina – reparacije za poljske žrtve nacionalsocijalizma. On je izbjegavao termin „reparacije“, govoreći o „obeštećenju“ i potrebi da Njemačka pokaže „empatiju“. „Očekujemo od Berlina prijedloge", rekao je on.

Sikorski je i sam spomenuo neke ideje, od potpore žrtvama nacizma koje su još žive, do obnove poljskih spomenika, investicija u poljsku sigurnost i učenja poljskog jezika i povijesti.

Prošle vlasti su ratnu štetu Poljske procijenile na 1,3 bilijuna eura i 2022. godine tražile od Berlina da pokrene razgovore o obeštećenju.

Vrući krumpir: reforma EU-a

Sikorski nije pobjegao ni od osjetljive teme reforme ugovora Europske unije. Radi se o ideji većih članica EU-a da se ukine princip konsenzusa kod donošenja odluka, kako pojedine članice EU-a ne bi praktično imale pravo veta.

To pravo veta upravo je često koristila prošla poljska vlast, kao i mađarski premijer Viktor Orban.

Sikorski se sada izjasnio za „realističnu“ reformu EU-a, ali nije siguran da je za to potrebno mijenjati ugovore. Varšava se, kako je rekao, zalaže da se odluke o uvođenju sankcija donose većinom glasova kako bi se izbjegle blokade, kao što ih sada stvara Mađarska.

Kada je u pitanju prijem novih članica u EU, tu Sikorski kaže da odluke moraju biti donošene jednoglasno.

On je pozvao oporbu da ne proziva zagovornike reforme EU-a kao „izdajnike". Jer, Kaczynski, današnji vođa oporbe, više puta je kritizirao ideje da se ukine princip konsenzusa u EU-u kao pokušaj da se likvidira poljsku nacionalnu državu.

Duda je ljut

Poljski predsjednik Andrzej Duda, blizak Pravu i pravdi, bio je ljut zbog govora šefa diplomacije. Duda, koji je govor pratio iz lože parlamenta, rekao je da je Sikorski pokrenuo frontalni napad na prošlu vladu.

„Taj napad je sasvim neosnovan i sadrži mnoge laži, manipulacije i neistine, koje dijele Poljsku i prizivaju nepotreban konflikt", rekao je Duda.

On je podsjetio na prošli mandat Sikorskog kao šefa diplomacije, optužujući ga da je poticao Njemačku da preuzme vodeću ulogu u Europi i to dok su Berlin i Moskva zajednički otvarali Sjeverni tok.

To se vjerojatno odnosi na izjavu Sikorskog u Berlinu iz 2011. godine: „Manje se plašim njemačke moći nego njemačke inertnosti."

Poljski konzervativni nacionalisti dugo Njemačku promatraju kao najveću opasnost. Kaczynski otvoreno zove novog premijera Tuska „njemačkim agentom".

Velika prilika za poboljšanje odnosa Varšave i Berlina nudi se u srpnju, kada će se održati međuvladine konzultacije. Posljednji takav sastanak održan je 2018. godine, iako su zapravo predviđeni godišnji sastanci.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.