Zajedničko tržište Srbije i Hrvatske?

U Srbiji posluje više od 200 hrvatskih poduzeća, dok je u Hrvatskoj je prisutno samo desetak predstavništva srpskih firmi. Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije kaže za Deutsche Welle da vlada Srbije nije učinila mnogo po pitanju plasmana srpskog kapitala u Hrvatskoj. „Godinama se odnos odvijao u okvirima prazne retorike i više smo se politički „prepucavali“ nego što se radilo na gospodarskoj suradnji“, kaže Rajić.

Rajić smatra da su u posljednje vrijeme vlada u Zagrebu i predsjednik Ivo Josipović otvoreniji za gospodarsku suradnju, te da je posjeta predsjednika Borisa Tadića signal da su se stvari počele kretati na bolje. Rajić se zalaže za neku vrstu zajedničkog tržišta i dodaje da su i srpsko i hrvatsko mala tržišta i da su šanse da postanu konkurentnija daleko veće ako zajednički plasiraju veće količine robe na tržište Europske unije, ali i Rusije - s kojom je Srbija sklopila ugovor o slobodnoj trgovini.

Dragoljub Rajić isto tako drži da su procjene da srpski kapital nije dobrodošao u Hrvatsku paušalne. „Problem je to što nitko ozbiljno nije pokušao, no, nitko nije dao niti signal da kapital nije dobrodošao. Bilo je samo nekih pojedinačnih pokušaja, koja nisu bila popraćena aktivnostima vlade. Sa druge strane, ima dosta srpske robe koja se, bez obzira na sve, prodaje u Hrvatskoj”, kaže Rajić.

Okončati priču o tajkunima

Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija kaže za Deutsche Welle da činjenica kako postoji znatno manji broj hrvatskih kompanija u Srbiji nego obratno nije dobra i zalaže se za znatno veću regionalnu, gospodarsku suradnju. Bušatlija navodi da ne vjeruje u postojanje neke političke odluke o spriječavanju ulaska srpskog kapitala u Hrvatsku.

„Vjerojatno su postojale neke dnevne političke brane, ali i takve odluke u pravilu nadvlada „gospodarska logika“. I naši investitori su dosta krivi što tamo nisu više zastupljeni. Sjećam se jedino Delte i nekih pokušaja MK grupe da uđu na hrvatsko tržište, ali to nisu baš poduzeća s kojima bi zemlja koja je na pragu ulaska u EU rado surađivala. To su ljudi koje prati imidž tajkuna i mislim da bi bilo najbolje da se u Srbiji konačno okonča s tom pričom o tajkunizaciji. Tada će svim investitorima biti lakše izaći na druga tržišta“, ocjenio je Bušatlija.

Strateško partnerstvo

Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca drži da se investicije u regiji mogu povećati, ali da probleme sa likvidnošću i obrtnim sredstvima postoje u svim zemljama jugoistočne Europe. „Budućnost svih zemalja u regiji leži u otvaranju što većeg broja poduzeća koja bi bila strateški partneri. To znači da firme iz različitih država ulože određeni postotak i da se spajanjem podigne nivo standarda gotovih proizvoda“, predlaže Rajić.

S druge strane, Bušatlija ne vidi način da se u ovom trenutku povećaju srpske investicije u regiji. „S investicijama „ne stojimo“ dobro ni kod kuće, tako da ne vidim odakle bi trebao doći interes za investicije u inozemstvu.“

Autorica: Vesna Rajković, Beograd

Odgovorna urednica: Željka Telišman