Zajednički povijesni udžbenici u Hrvatskoj i Srbiji?

Projekt zajedničkih udžbenika povijesti u Srbiji i Hrvatskoj nije izvodljiv iz više razloga, smatra povjesničar Predrag Marković, znanstveni savjetnik Instituta za suvremenu povijest. Postoje neke stvari oko kojih bi se srpska i hrvatska historiografija mogle složiti, ali ostaje činjenica da je za dvije zemlje cijelo 20. stoljeće zapravo predmet povijesnih sporova.

Evo na primjer četnici...

To se posebno odnosi na II. svjetski rat i na sukobe tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, smatra Marković: „Hrvatskoj bi recimo bio problem prihvatiti drugačiji status četničkog pokreta. To bi njima svakako bio problem. Ili, to da postoji neka krivnja Hrvatske u ratovima iz devedesetih godina“.

Ukoliko političari to stvarno žele, takav projekt se može provesti, vjeruje povjesničar Ljubodrag Dimić, profesor na Filozofskom fakultetu. Zajednički udžbenici povijesti su velika europska tema, ističe profesor Dimić, tako da bi to bio pozitivan korak za dvije zemlje koje se žele priključiti Europskoj uniji. „Ukoliko takva inicijativa postoji, mi se svi možemo na neki način veseliti da će u nekoj bliskoj budućnosti do takvih udžbenika doći. Drugim riječima, mi se možemo nadati nekim zajedničkim udžbenicima i možemo samo žaliti što oni možda na jedan tolerantan način nisu formirali drugačiju svijest na prostorima bivše Jugoslavije. Ali, nesumnjivo da će europsko iskustvo pomoći da do zajedničke historijske svijesti stanovništvo, to jest mladi naraštaji, dođu putem zajedničkih udžbenika u budućoj ujedinjenoj Europi“.

Samo politički korektni sadržaji

Historičari upozoravaju da historiografije zemalja bivše Jugoslavije opterećuje slika prošlosti, koju je kreirala Komunistička partija Jugoslavije. Ta zajednička slika prošlosti je u sebi imala mnogo elemenata simetrije, koja nije odgovorala povijesnoj istini, ističe Ljubodrag Dimić. Upravo zbog toga on kaže da će u toj prvoj generaciji zajedničkih udžbenika, ukoliko do njih dođe, mnogo toga morati biti zaobiđeno.

Ako se iz udžbenika povijesti izbace sporne i traumatične točke, onda će u njima ostati samo politički korektni sadržaji, upozorava Predrag Marković. Takav slučaj smo imali sa udžbenicima u SFRJ, koji su izbjegavali svaku traumatičnu temu, ali se te teme negdje ipak pojave i ne mogu se sakriti, kaže Marković:

„Vi ste imali politički najkorektnije udžbenike u SFRJ. To znači da su Ratko Mladić, i Ante Gotovina, i ostali, učili iz najkorektnijih mogućih multinacionalnih udžbenika, pa se nisu naučili multikulturalnosti i toleranciji“, upozorava Marković. Postavlja se također pitanje kako će se tek napisati zajednički udžbenici, ako skoro niko ni sada nije zadovoljan postojećim udžbenicima povijesti niti u Hrvatskoj niti u Srbiji, ističe Marković. Ti udžbenici su već predmet brojnih sporova, a možemo samo zamisliti kako bi to izgledalo na primjeru nekog zajedničkog udžbenika povijesti, primjećuje Marković.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak