Zagrebački građani poručuju: "Odustanite!"

Kakofonija zvukova bubnjeva, zviždaljki, lonca, kanti i svih mogućih improviziranih instrumenata kojih su se dosjetili građani, koji su se odazvali pozivu na prosvjed, stvorili su zaglušujuću buku kojom se pokušalo doprijeti do – kako su istaknuli prosvjednici – gluhih ušiju gradskih vlasti koje ne čuju volju građana. Tijekom skupa je istaknut i golemi transparent «Odustanite» upućen investitoru projekta HOTO grupi, ali i gradskom poglavarstvu te skupštini, koja će se 31. siječnja dati posljednji sud o planu uređenja bloka, odnosno dopustiti ili zaustaviti početak radova na izgradnji.

Bučna je povorka defilirala i oko – kako ga nazivaju – napadnutoga bloka. A volja građana, koju su još lani potvrdili s preko 50.000 potpisa na peticiji, je prevelika količina nove izgradnje koju bi obuhvatio sporni stambeno-poslovi kompleks unutar bloka kod Cvjetnog trga sa šest etaža podzemne garaže, protivljenje rušenju povijesnih zgrada, uzimanju dijela pješačke zone u Varšavskoj ulici zbog izgradnje ulazne rampe za garaže te implementaciji komercijalnih sadržaja koji nisu od javnog interesa.

Strah od gubitka identiteta grada

Prosvjedu na kojem su sudjelovale sve generacije Zagrepčana, od obitelji s djecom, do penzionera, priključili su se i mnogi stanari spornoga bloka. Među njima je bila i vlasnica stana u Varšavskoj ulici broj 10. Ona kaže da je ovo „stvarno uzurpiranje grada za velike tajkune koji tu rade što hoće“.

Uz strah od nepovratnog gubitka postojeće vizure donjogradskih blokova, jer krene li projekt HOTO grupe u realizaciju, bit će teško obraniti i ostale blokove u središtu Zagreba, organizatori skupa iz Prava na grad i Zelene akcije ističu i kršenje niza hrvatskih i europskih propisa i konvencija. Zato su najavili podnošenje prijave Državnom odvjetništvu jer se, prema njihovom mišljenju, očito radi o namjeri devastacije i rušenja više od 200 zgrada u Donjem gradu.

Sprega investitora i Grada?

Aktivisti su u posjedu i niza studija većih europskih gradova čija su iskustva pokazala da izgradnja podzemnih garaža u centru nije učinkovito rješenje prometnog kolapsa, a i svaki četvorni metar pješačke zone je neprocjenjiv. Organizatori skupa ponovili su i sumnje u spregu investitora i Grada, jer je Grad – kako tvrde - svim svojim potezima pokazao da pogoduje investitoru – od spomenute nove kategorizacije arhitektonskog fonda i donošenja izmjena Generalnog urbanističkog plana do čuvanja lokacije.

Zanimljivo je da je dan prije zagrebačkoga prosvjeda sličan skup održan i u Splitu, gdje je upravo u tijeku izmjena GUP-a. Splićani su također zabrinuti jer kod predviđanja novih lokacija za privatne investicije i komercijalne sadržaje u obzir nije uzeto mišljenje javnosti.

Kritična situacija i na obali i otocima

Problem održivog razvoja i gospodarenja prostorom u Hrvatskoj nije samo sindrom većih gradova, nego i obale i otoka, pa je takva situacija natjerala nevladine udruge, aktiviste i stručnjake iz svih dijelova zemlje da osnuju Nacionalni forum za prostor, čiji je inicijativni skup održan krajem prošle godine. Već na prvom sastanku moglo se čuti da je situacija kritična, te da je želja beskrupuloznih investitora za što bržom zaradom postala glavni motiv izmjena prostornih planova, a javni interesi tek fraza koja kamuflira pretvaranje javnih prostora u privatne, kontrolirane zone.

Što se zagrebačke inicijative tiče, oči su sada uprte u gradsku skupštinu koja će za koji dan odlučivati o budućnosti projekta HOTO grupe, a ukoliko izgradnja dobije zeleno svjetlo aktivisti najavljuju još veći i glasniji skup na središnjem zagrebačkom trgu.