Zagreb i njegovi problemi s otpadom

Odgoda uvođenja novog sustava prikupljanja otpada u Zagrebu nije nikog posebno iznenadila. Aktualna gradska vlast, otkako je prije godinu dana preuzela upravljanje, taj plan je najavljivala kao svoj forte. Ipak, veoma brzo pokazalo se da će totalna promjena sustava iziskivati svladavanje pogolemih nedostataka i otpora, a svakako više nego što se pomišljalo.

Prvo je to bila manjkava infrastruktura i mehanizacija, potom su se ispriječili odnosi s tzv. kontroverznim poduzetnicima u otpadnom biznisu. Naposljetku su se problematičnima pokazali i trgovci, odnosno marža na standardizirane vrećice za otpad.

Nakon svega, logično se nameće pitanje je li predviđeni rok uopće bio realan, i kako zapravo sagledati ukupnost problema ove vrste tranzicije. Gradskoj vlasti nitko ne može zamjeriti da je pogrešno detektirala ono što ističe kao mane postojećeg sustava.

S druge strane, možda nitko ne bi bio kadar unaprijed te izvana kompletirati dubinsko snimanje, poslovnim rječnikom kazano, toga komunalnog servisa. Zagreb je u proteklim desetljećima upravo ogrezao u najgorim vidovima upravljanja sustavom zbrinjavanja otpada. Bilo da se mjeri nerecikliranjem ili korupcijom, zatečeno stanje u svakom slučaju jest poražavajuće.

Ipak korisna odgoda

„S obzirom na kompleksnost promjena koje donosi nova Odluka o prikupljanju otpada i niz prepreka detektiranih u procesu pripreme, pozdravljamo odgodu njene primjene“, rekao nam je o tome Marko Košak, voditelj programa Gospodarenje otpadom u nevladinoj organizaciji Zelena akcija.

On ističe da se propustom može smatrati inicijalno planiranje vremena potrebnog za provedbu svih javnih nabava. „Kao i za razmatranje mišljenja raznih struka", dodao je, „uz široku uključenost dionika koje smatramo dobrim i potrebnim. Međutim, radi se o značajnom iskoraku u politici gospodarenja otpadom koji se odnosi na velik broj stanovnika Hrvatske."

Odgoda do jeseni po njegovu mišljenju nije problematična jer je kvalitetna priprema za provedbu iznimno važna. Činjenica je i da brojni gradovi u Hrvatskoj još nisu ni usvojili nove takve odluke, pa da je u tom smislu - već i prije početka provedbe - Zagreb ispred njih.

„Nakon primjene Odluke će, u smislu pravednosti naplate tj. mogućnosti utjecaja građana na svoje mjesečne račune, Zagreb imati jednu od najprogresivnijih Odluka u RH. Izrađena je u okviru trenutnih tehničkih i financijskih uvjeta u kojima se nalazi Čistoća, što očekujemo da će se poboljšati te stvoriti pretpostavke za dodatni napredak“, zaključio je Košak.

U najvećoj i najuspješnijoj hrvatskoj civilnoj organizaciji drže kako je potrebno što prije pokrenuti raspravu i o novom Planu gospodarenja otpadom u Zagrebu. Glavni grad Hrvatske ipak se već predugo na karti EU-a ističe po zastarjelom  štetnom sustavu zbrinjavanja otpada.

No zatim još treba propisati nove ciljeve smanjenja i recikliranja otpada te definirati izgradnju vlastitih postrojenja potrebnih za oporabu prikupljenog otpada. „Poput kompostane, sortirnice i RE-USE centra", navodi primjere Marko Košak, „jer su ta postrojenja veoma potrebna za ustav, a proces njihove izgradnje traje. Stoga paralelno treba intenzivno raditi i na tome."

Opstruktivan stari kadar

Nekadašnja ministrica zaštite okoliša RH Mirela Holy slaže se sa zacrtanim sustavom prikupljanja mješovitog otpada u vrećicama različite zapremine, mada ističe da to neće biti dovoljno. „Metoda je financijski pravednija za građane od dosadašnje, ali ona sama po sebi ne rješava glavninu problema sustava. No bojim se kakva će biti uspješnost provedbe ovog modela jer je vidljivo da novu vlast u Zagrebu opstruiraju gradske strukture i komunalne službe“, naglasila je Holy, dodajući kako nova gradska vlast još nije pokazala da je dorasla boriti se s tim očekivanim izazovom.

Na pitanje kako bi ona rješavala taj problem, obrazložila nam je da je ponajprije neophodna cjelovita slika realnog stanja stvari. To podrazumijeva istraživanje dostupne otpadne infrastrukture i kapaciteta, planiranje novih kapaciteta i otpadne infrastrukture za problematične frakcije, odabir najboljih, cjenovno i okolišno najpovoljnijih te najmodernijih raspoloživih tehnologija.

„Također, planiranje operativnih taktika za okolišno i cjenovno efikasno upravljanje otpadnim tokovima, pokretanjem obavezne zagrebačke burze otpada i realizacijom centra, u tvari gospodarske zone za kružnu ekonomiju na području Jakuševca", inzistira bivša ministrica.

Spomenula je zatim još relevantnih momenata, od internetskih tehnologija u pametnom upravljanju otpadnom infrastrukturom, prijavljivanja tog inovativnog modela na financiranje iz EU fondova, transparentne objave svih troškova i prihoda iz projekta kroz sustav tzv. modela otvorenog proračuna u realnom vremenu, kontinuiranog mjerenja učinkovitosti odabranih rješenja kroz sve elemente provedbe projekta, itd. „No, ovakvo nešto", uvjerena je, „politički subjekti u RH nikada ne bi prihvatili i proveli jer se ovdje radi o dugoročnom pristupu, bez kalkulacije o tome sviđa li se to biračima ili ne, a u Hrvatskoj je na djelu business as usual pristup politici."

Tranzicija nije jednostavna

„Znam da nova zagrebačka vlast želi brzo pokazati nešto bolje, ali ne bih rekla da su izabrali dobar pristup. Zatečeni sustav, kadrovske prilike i odnosi koji su uspostavljeni u doba gradonačelnika Milana Bandića, očito su problematičniji negoli se mislilo", smatra Holy.

To je, dodaje, razlog više da se promjena sustava vrlo ozbiljno i minuciozno pripremi. „Čini mi se da bi morali čim prije ustanoviti koji im pravni instrumenti mogu poslužiti u borbi protiv unutarnje opstrukcije. Sad nemaju izbora doli posegnuti za 'mrkvom i batinom' radi toga cilja", rezolutna je Holy.

Bivša sektorska ministrica svakako dobro zna o kakvim je preprekama riječ kad je posrijedi politička i kadrovska konstelacija u pozadini strateških odluka o zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada. Prije deset godina bila je u sastavu koalicije lijevog centra, i jednostavno je obnoć uklonjena iz Vlade RH zbog evidentnoga višeg, a profiterskog interesa.

Njezine ideje tad su se pokazale isuviše progresivnima, pa nešto slično doživljava i aktualna zagrebačka vlast. No sistematičniji pristup ukupnoj problematici mogao bi spasiti njihovu viziju i olakšati početak tranzicije makar iduću jesen.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu