Zaev: Povijesna odluka EU-a

DW: Gospodine Zaev, ima različitih interpretacija odluke Europske komisije o započimanju pregovora s Makedonijom i Albanijom. Vaša vlada tvrdi da je riječ o povijesnoj odluci, ali kritičari ocjenjuju da je u pitanju samo još jedno odgađanje i razočaranje za tu zemlju. Kako Vi gledate na tu odluku?

Zoran Zaev: Ne postoji neki drugi opis te odluke osim da je ona povijesna. Dobili smo datum za pregovore: lipanj 2019. Do tada ćemo, zajedno s našim prijateljima i partnerima iz Europske komisije, zajednički raditi na ostvarivanju kriterija, odnosno na implementaciji svih faza dogovora s Grčkom, ali i na okončanju reformi. Vrlo smo blizu našeg cilja, a to je dostizanje standarda Europske unije.

Prema dosadašnjim iskustvima u proširenju Europske unije, poglavlja se u prosjeku zatvaraju u roku od sedam godina. To je na liniji s našim ciljem, i ciljem Europske komisije koji je naveden i u Strategiji o proširenju Europske unije do 2025. godine. Ovo je veliki dan za Republiku Makedoniju, veliko priznanje za našu zemlju. Europska unija i lideri svih zemalja-članica prepoznali su Republiku Makedoniju kao zemlju u kojoj se odigravaju pozitivne promjene, provodi dinamičan reformski proces i vodi otvoreni dijalog. Prepoznati smo kao zemlja s velikom, dobrom političkom voljom za rješavanje sporova sa susjedima, kao zemlja koja doprinosi konsolidaciji EU-a.

Ostajemo na reformskom putu, pred nama je jasan cilj. Ostaje nam da završimo našu domaću zadaću – provedemo posljednju fazu reformi, a poslije toga ponosno možemo ući na vrata Europe. Sva sporenja i sve kritike te ogromne odluke mogu se promatrati samo kroz prizmu političkih i drugih interesa.

Je li ova odluka bila moguća bez podrške Njemačke, imajući u vidu veliki otpor Francuske i nekih drugih članica EU-a?

Od velikog je značenja to što je Njemačka posvećena postizanju rezultata koje bi trebale ostvariti zemlje Zapadnog Balkana. To je za nas, za Republiku Makedoniju, veliki poticaj da kompletiramo reforme. Makedonija duboko cijeni snažne poruke podrške koje stižu iz Njemačke kada je riječ o našim strateškim ciljevima – članstvu u EU-u i NATO-u. S tom podrškom mi kreiramo i provodimo našu novu politiku na mnogim poljima i rješavamo sporove sa susjedima.

Želja svijeta i EU-a da im se priključi jedan novi Balkan, dobiva veliku podršku Njemačke i kroz inicijativu Berlinski proces. Ta inicijativa ključni je motiv za novu, dinamičnu, regionalnu suradnju na najvišoj političkoj razini. Želio bih zahvaliti kancelarki Merkel zbog toga što je pokrenula Berlinski proces i zbog toga što je Njemačka ta koja taj proces najsnažnije podržava. Takvu podršku naših prijatelja iz Njemačke očekujemo i u ovoj fazi, 365 dana prije konačnog datuma, odnosno dana kada ćemo otvoriti pregovaračka poglavlja za članstvo u EU-u.

Ali zašto su se Francuska i Nizozemska toliko snažno suprotstavile dodjeljivanju nekog ranijeg datuma za početak pregovora?

Razumijemo pozicije i potrebe zemalja-članica koje vjeruju da bi se EU najprije trebao konsolidirati, prije nego što se proširi novim članicama. Istovremeno, vjerujemo da ima i argumenata koji potkrjepljuju ideje da će konsolidacija EU-a biti dovršena samo ukoliko se produži proces proširenja, zato što će se na taj način važnim sigurnosnim pitanjima efektivnije upravljati. To je sljedeći i nužan korak, koji je u suglasnosti s političkim, sigurnosnim i ekonomskim interesima Europske unije. Konsolidacija EU-a bit će dovršena onda kada Unija prihvati zapadnobalkanske države, a one prije toga ispune nužne uvjete.

Vaša vlada je prije manje od dva tjedna potpisala povijesni dokument sa susjednom Grčkom u sporu oko imena. Koliko će to što je poziv EU-a za sada samo uvjetan zakomplicirati Vaše napore da uvjerite nacionaliste i oporbu u Makedoniji da podrže dogovor s Grčkom?

Tome ću ostati do kraja snažno posvećen. Sa svim argumentima koji mi stoje na raspolaganju, trudit ću se da dokažem da je dogovor s Grčkom povijesni, a da je datum za početak pregovora zaslužen, odnosno da će pregovori početi u lipnju 2019. godine. Protivnici toga su oni politički faktori u zemlji koji bez ikakve argumentacije negiraju koristi (sporazuma). Oni žele da se vrate autoritarnoj politici i to u vrijeme kada većina građana u našoj zemlji, ali i građana Zapadnog Balkana, želi da se priključi EU-u i NATO-u.

Preciznom i jedinom mogućom odlukom – da odredi datum za početak pregovora s Republikom Makedonijom – Europska unija ponudila je istinski impuls. Ostajem čvrsto i u cjelini posvećen tome da dokažem da ovaj dogovor s Grčkom rješava naš najveći problem koji je sprječavao naš razvoj još od proglašenja neovisnosti. Dobili smo kristalno čistu potvrdu za makedonski jezik i makedonski identitet – Makedonci, makedonsko, i u zemlji i u inozemstvu, prevodljivo bez ikakvih ograničenja na sve svjetske jezike, identitet za opću upotrebu. Oni politički faktori koji to ne mogu sagledati, izazivaju nove podjele. Republici Makedoniji to više nije potrebno.

Trebalo bi da se ujedinimo oko ove nove povijesne šanse. Vjerujem u to i investirat ću u to sav svoj politički integritet i svu svoju energiju. Znam da ćemo uspjeti, Makedonija je bila i bit će uspješna, a građani će od tog uspjeha dobiti mnogo.

U zaključcima Vijeća EU-a navode se tri ključna problema koja bi trebalo sanirati do lipnja sljedeće godine: reforme sudstva i aktivno provođenje istraga, pravomoćne presude za slučajeve korupcije i organiziranoga kriminala, uključujući i one na najvišoj razini, reforma sigurnosnog i obavještajnog sustava i reforma javne administracije. Može li Vaša vlada ispuniti te zadaće do lipnja 2019?

Uvjeren sam da ćemo uspjeti. Uvjeren sam zato što se u tim procesima krećemo naprijed. Sva ta pitanja već su prošla prvu fazu reformskog procesa u okviru Plana 3-6-9 za hitne reforme i bit će intenzivirane s novim, sveobuhvatnim Planom 18 koji će biti usvojen vrlo brzo. Sa Strategijom o reformama pravosuđa i sa zakonima koje smo usvojili, reforma u toj oblasti već je počela. Sada smo u fazi testiranja novih zakonskih mjera.

Vrlo brzo donijet ćemo i novi Zakon o prevenciji i borbi protiv korupcije, s ciljem da time damo novu energiju Antikorupcijskoj komisiji, da stvorimo mehanizam za izbor članova te Komisije i da omogućimo da to tijelo bude u cjelini nezavisno. Imamo i novu Strategiju za reformu javne administracije. Također, jedna od najvažnijih reformi jest i digitalizacija javne uprave koja ima za cilj da se stvori brza i efikasna administracija kao servis za građane. Još jednom da ponovim, imamo sve argumente da tvrdimo da će preporuke koje se navode biti u cjelini implementirane.

Zabrinjava li Vas to što u Grčkoj postoji snažan otpor i Tsiprasovoga koalicijskog partnera i oporbe tome da se prihvati „makedonska nacija" i „makedonski jezik", kako je to navedeno u Ugovoru koji ste potpisali?

Činjenica da se oporbene političke stranke u obje zemlje protive dogovoru pokazuje da smo postigli dobar kompromis. Građani Republike Makedonije dobili su potpuno priznanje makedonskog identiteta, a građani Grčke priznanje helenističkog nasljeđa iz antičke povijesti. Političke stranke u obje zemlje desetljećima su imale priliku riješiti taj spor, ali nisu uradile ništa. Naprotiv, samo su ojačale razlike. A sada, suočene s činjenicom da je rješenje moguće, i da je ono podjednako prihvatljivo za obje strane, te političke stranke odlučile su usprotiviti se, umjesto da prihvate činjenicu da je ovo jedini način da obje zemlje krenu naprijed.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.