1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Zadnja postaja čežnji"

2. studenoga 2009

Njemačka televizija je puna emisija o Nijemcima koji iz raznih razloga sele u zemlje poput SAD-a u potrazi za boljim životom. No Južna Koreja se tu rijetko spominje. Dokumentarac 'Zadnja postaja čežnji' pokazuje iznimku.

https://p.dw.com/p/KJBP
Južna Koreja nije samo sukob: Sjever vs. Jug
Južna Koreja nije samo sukob: Sjever vs. JugFoto: AP

Sve lošiji radni uvjeti u Njemačkoj su doveli do toga, da mnogi Nijemci traže posao u inozemstvu: liječnici koji sele u Norvešku, majstori koji idu u Nizozemsku, Dansku ili Kanadu, nisu više rijetki. Da ne spominjemo umirovljenike, koji svoje zadnje dane provode u Španjolskoj. Njemačka televizija je puna reportaža o Nijemcima u potrazi za srećom izvan granica domovine. Južna Koreja se dosad nije spominjala u tom kontekstu. No to nadoknađuje dokumentarni film "Zadnja postaja čežnji“, koji se uskoro počinje prikazivati u njemačkim kinima.

Film je djelo Korejke Sung-Hyong Cho koja živi u Njemačkoj. Radnja se odvija u takozvanom "Njemačkom selu“, koje je u Južnoj Koreji steklo određenu popularnost. "Ovaj sandučić ovdje, već pet godina krivo visi. U međuvremenu je jedan mjesec pravo visio, ali izgleda da je čavao opet zarđao. Opet krivo visi. Kad bolje razmislim, krivo visi od kada sam tu. Inače je sve ostalo u redu."

Njemačko korejski bračni par na kupanju
Njemačko korejski bračni par na kupanjuFoto: Zorro Film

Willi Engelfried je jedan od tri umirovljenika, koji je odlučio staračke dane provesti u Južnoj Koreji i s tim izborom je sasvim zadovoljan. Sva trojica su oženjena Korejkama, koje su prije trideset godina došle u Njemačku kako bi radile kao medicinske sestre. U Njemačkoj su se osjećale dobro, no čežnja za korejskom domovinom je na koncu prevladala. Tako su prihvatile ponudu povratka kući. Omogućena im je izgradnja kuća po povoljnijim uvjetima. To je s jedne strane znak zahvale svim medicinskim sestrama i rudarima, koji su u Njemačkoj radili i dio svog novca slali u domovinu, što je na kraju pomoglo pri svladavanju gospodarske krize.

S druge strane je to način samoodržanja, jer pokrajina Namhae na jugu Južne Koreje, gdje se nalazi "Njemačko selo“ Dogil Maeul, vodi bitku s manjkom stanovništva. Drugi od trojice Nijemaca, Ludwig Strauss-Kim, kaže: "'Njemačko selo', to ime ne bi uopće smjelo postojati. U njemu žive samo tri prava Nijemca. Osim toga su i naše korejske supruge opet postale Korejke. I tu se može dogoditi da ja mislim, a da žena upravlja, i to da korejski upravlja."

Tri Nijemca, glavna atrakcija sela

Za učenje novih stvari nikada nije kasno
Za učenje novih stvari nikad nije kasnoFoto: Zorro Film

Zabavno je promatrati Nijemce kako otvoreni, prate svoje supruge, kada ove opet uranjaju u svoju staru kulturu. Kako s njima idu u korejsku saunu, kako posjećuju tradicionalne plesove ili kako sudjeluju u obredu u hramu: "To moraš tri puta ponoviti. Moraš to sam raditi. Ja ti sada neću pokazivati. Da, sve to radimo… Ne svađajte se zbog vjere… Možeš nešto zaželjeti… Dabogda ostali zdravi."

Dio Njemačke u Koreji – njemačke žemlje
Dio Njemačke u Koreji – njemačke žemljeFoto: Zorro Film

Mirnim slikama redateljica Sung-Hyong Cho prikazuje suživot tri para, koji su svaki za sebe osobe koje privlače simpatije. O njima Cho kaže: "Stvarno imam ogromno poštovanje prema ovim Nijemcima. Ja ne bih sa 65 ili 70 godina napuštala zemlju u kojoj sam živjela. Gdje živi moja obitelj, moja rodbina i prijatelji. Ali oni su upravo to učinili… Ali što je zanimljivo jest činjenica da sam uvijek mislila da Nijemci sve planiraju unaprijed i da su organizirani. Ali ovi muškarci, koje sam ovdje upoznala, su glede toga drugačiji. U tim godinama su željni zabave i avantura."

Vrtni patuljci mame turiste

U starosti imati želju upoznati nove stvari, interes za strano i nepoznato, to je osobina koja krasi glavne aktere filma što ga na kraju čini zanimljivim. Mada se čini dosta čudnim kako žive u "Njemačkom selu" u kućama s crvenim krovovima, s vrtovima koje krase vrtni patuljci i koji su nenamjerno postali atrakcija. Nekada čak i policija mora doći kako bi spriječila turiste da sa svojim kamerama ne bi prešli granice ograde. Film nikako ne pokušava idealizirati život njemačko-korejskih parova. Nažalost ne objašnjava kako su parovi živjeli u Njemačkoj, jesu li bili integrirani u društvo, jesu li tamo ostavili svoju djecu, koliko teško im je pala selidba ili povratak u Južnu Koreju. Samo je jedna stvar jasna: kontakt s vanjskim svijetom za ovu trojicu Nijemaca ostat će težak.

Autor: Bernd Sobolla / M.Jeličić

Odg. urednik: Anto Janković