Zabranjeno djelovanje šijitskog Islamskog centra u Hamburgu

Već prošle godine su njemački istražni organi boravili u ulici "Schöne Aussicht" na sjeveru Hamburga. Službenici su u studenom 2023. pretražili impresivnu zgradu na Außenalsteru: šijitsku džamiju Imam Ali, poznatu kao "Plava džamija". Danas, u srijedu (24. srpnja 2024.), policija je ponovo došla na istu adresu. Ovaj put, međutim, ne samo da bi izvršila raciju, već da zatvori džamiju.

Prema informacijama ARD-a, Savezno ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo je rad udruženja Islamski centar Hamburg (IZH) blizak Iranu, koji upravlja "Plavom džamijom". Iz ministarstva je priopćeno da udruženje krši ustavni poredak Savezne Republike Njemačke i raspiruje antisemitsku i antiizraelsku mržnju. Uz to, predstavnici te organizacije, kako je priopćeno, su u prošlosti veličali nasilna djela terorističkih organizacija kao što je Hamas i podržavali terorističke organizacije poput Hezbolaha.

Zabrana rada za još pet udruženja

Pored toga, savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zabranila je još pet udruženja koja se smatraju podorganizacijama IZH-a. U osam saveznih pokrajina jutros su izvršene policijske racije. Ukupno su pretražena 53 objekta, uključujući džamije i prostorije udruženja i došlo je do zapljene materijala i imovine udruženja.

Nakon racija prošle godine vlasti su pod vodstvom Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) pregledale zaplijenjeni materijal u vezi s aktualnom zabranom rada udruženja. Među materijalima su bili brojni pisani dokumenti, uređaji za skladištenje podataka, računala i literatura.

Kako proizlazi iz dokumenta Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, koji sadrži više od 200 stranica, IZH navodno propagira agresivni antisemitizam i masivno neprijateljstvo prema Izraelu, čime krši ideju međunarodnog razumijevanja. Udruženje također, kako se navodi, širi ideologiju totalitarnog islamizma, kakvu zastupa iranski režim.

Optužbe za podršku Hezbolahu

U dokumentu je i dio koji sadrži kaznenu optužbu za podršku terorizmu: Udruženju se predbacuje da je podržavalo u Njemačkoj zabranjenu terorističku organizaciju Hezbolah, na primjer kroz regrutiranje osoba i prikupljanje donacija.

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova polazi i do toga da je IZH širom Njemačke izgradio strukturu koja lokalnim džamijama daje političke i vjerske smjernice te u ime iranske države prenosi antisemitske i antidemokratske stavove.

"Plava džamija" slovi kao jedan od najvažnijih centara šijitske vjerske zajednice u Europi. Udruženje IZH, koje je osnovano 1953. godine, u početku su financirali Iranci u egzilu. Smatra se da njeguje bliske veze s Iranom, posebno od trenutka preuzimanja vlasti od strane vjerskih fundamentalista u Teheranu nakon 1979. godine.

Hamburški Ured za zaštitu ustava još od 1993. prati rad IZH-a i klasificira ovo udruženje kao islamističko, jer zastupa fundamentalističku ideologiju iranskog režima. Prema Uredu za zaštitu ustava, radi se o "vanjskoj ispostavi Teherana koja djeluje po direktivama".

Neuspješna tužba zbog nadziranja

Protiv nadziranja od strane Ureda za zaštitu ustava, čelnici IZH-a su podnijeli tužbu, ali bez uspjeha. U lipnju 2023. godine, nakon dvodnevnog suđenja, Upravni sud u Hamburgu je odlučio da vlasti mogu i dalje klasificirati udruženje kao islamističku organizaciju s ciljevima koji su protivni njemačkom Ustavu i da ga smiju spominjati u svom Izvještaju o zaštiti ustavnog poretka. Sud je ocijenio da samo pojedine izjave o IZH-u u Izvještaju o zaštiti ustavnog poretka iz 2019. godine nisu u skladu sa zakonom.

"IZH je jasno ekstremistička i antidemokratska institucija", izjavio je senator unutarnjih poslova Hamburga Andy Grote (SPD), nakon izricanja presude.

Sretna okolnost za sigurnosne službe bio je slučajni pronalazak nekoliko godina ranije, kada je na zračnoj luci izvršena kontrola prtljage imama "Plave džamije", koji je često boravio u Teheranu. Tom prilikom pripadnici Savezne policije su otkrili nekoliko notesa i dokumenata, uključujući dokumente koji su se mogli povezati s iranskim sigurnosnim aparatom.

Iz pronađenih dokumenata je proizlazilo da vodstvo džamije očigledno ima bliske veze s režimom u Teheranu. U dokumentima je, na primjer, voditelj IZH-a, Mohammad Hadi Mofatteh, u pismima nazivan "predstavnikom Vrhovnog vođe, šefom Islamskog centra Hamburg". Savezna obavještajna služba (BND) je također u službenom izvještaju potvrdila da je Mofatteh početkom 1990-ih godina i sam služio u korpusu iranske Revolucionarne garde.

Nekretnina očito prelazi u vlasništvo države

Današnja zabrana djelovanja IZH-a sadrži i posebnu stavku. Naime, prema informacijama NDR-a, WDR-a i SZ-a, nekretnina na Außenalsteru sada prelazi u vlasništvo države. Kakva će biti daljnja sudbina ovog objekta, još uvijek se ne zna. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, džamija bi i u budućnosti trebala služiti za vjerske svrhe, ali još nije odlučeno kome će biti povjereno upravljanje.

Današnja zabrana rada IZH-a predstavlja značajan udarac protiv aktivnosti i struktura iranskog režima u Europi, moglo se čuti iz sigurnosnih krugova, dok se u onim diplomatskim očekuje da bi Teheran na taj potez mogao reagirati donošenjem zabrane rada njemačkih organizacija i institucija. Ili čak još strožim mjerama odmazde.

Strah od odmazde

Prema informacijama NDR-a i WDR-a, u Ministarstvu vanjskih poslova vlada velika zabrinutost da bi sada mogla biti izvršena smrtna kazna nad njemačko-iranskim državljaninom Jamshidom Sharmahdom, koji je u veljači 2023. godine osuđen zbog navodnih terorističkih djela. Sharmahd, koji je bio aktivan u iranskoj oporbi u egzilu, u ljeto 2020. godine je uhićen od strane Iranske obavještajne službe u Dubaiju i prebačen u Iran. Od tada se nalazi u zatvoru u Teheranu.

Revolucionarni sud je ovog 68-godišnjaka, između ostalog, proglasio odgovornim za teroristički napad u kojem je ubijeno 14 ljudi. Isti sud ga je optužio i za suradnju sa stranim obavještajnim službama, poput američke CIA-e ili izraelskog Mosada. Sharmahd je pak uvijek iznova negirao te optužbe.

Savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) nazvala je presudu neprihvatljivom i pozvala iransku vladu da je "odmah poništi". Kao reakciju na presudu njemačka vlada je protjerala dva zaposlenika Iranskog veleposlanstva u Berlinu, među kojima je i jedan pripadnik Iranske obavještajne službe.

fš/ff/vk/WDR/MDR