Za spašavanje djece nije najvažniji novac

Podaci o smrtnosti djece u svijetu mogu biti razlog i za optimizam i za pesimizam, ovisno o gledištu. S jedne strane se borbu protiv umiranja mladih ljudi može gledati kao uspješnu priču. Dok je još 1990. dvanaest milijuna djece umrlo prije svoga petog rođendana, prošle godine ih je prema procjenama UNICEF-a umrlo "samo" 6,6 milijuna. U usporedbi s brojem rođene djece broj smrtnih slučajeva je smanjen za više od 40 posto. Manje veseli činjenica da ipak nije ostvaren milenijski cilj. Ako se ravnamo prema njemu, smrtnost djece bi do 2015. morala biti smanjena za dvije trećine. Zato međunarodna organizacija za pomoć djeci Save the Children poziva na veće napore. U svom izvještaju objavljenom danas (23.10.2013.) u Londonu ta organizacija donosi ljestvicu zemalja i navodi uspjehe i propuste.

"Bilježimo znatan napredak", hvali razvitak stanja Ben Hewitt, voditelj kampanje organizacije Save the Children. Nakon samo jedne generacije smrtnost djece je prepolovljena. "Ali, sad se moramo pitati kako možemo dalje napredovati i kako stvarno spriječiti svaki slučaj smrtnosti djece, koji se može spriječiti", naglašava Hewitt u razgovoru za Deutsche Welle.

Ljestvica 75 zemalja u razvoju i zemalja na pragu industrijalizacije ne uzima u obzir samo brojčano smanjenje smrtnih slučajeva. Analizira se i nastojanja oko izjednačavanja mogućnosti preživljavanja djece iz bogatih i siromašnih obitelji te dječaka i djevojčica. Osim toga vrednovano je i to, slijedi li neka zemlja održivu strategiju protiv smrtnosti djece.

Na samom vrhu ljestvice uspješnih zemalja je zapadnoafrički Niger. Istina, prema UNICEF-u tamo još uvijek umire 114 od 1.000 djece mlađe od pet godina. Ali, 1990. ih je umiralo 326. Rezultat je znakovit i zato što se stanje poboljšalo u svim slojevima društva, bez obzira na visinu primanja. Ipak, taj rezultat ne može biti razlog zadovoljstva. Jer, u Njemačkoj, primjerice, umire četvero od 1.000 dječaka i djevojčica.

Većina slučajeva umiranja djece može se izbjeći

Dobar napredak su ostvarile i zemlje kao Liberija, Ruanda, Indonezija i Madagaskar. Neke zemlje su čak postigle zacrtani cilj smanjenja smrtnosti djece za dvije trećine. Na dnu ljestvice su Haiti, Papua Nova Gvineja i Ekvatorijalna Gvineja. Glavni uzroci da i dalje prosječno svakih pet sekundi umire jedno dijete su nedostatak hrane, upala pluća, malarija, proljev i prerano rođenje. Većina tih slučajeva bi se, po mišljenju organizacije Save the Children, mogla izbjeći najjednostavnijim sredstvima.

Ima više čimbenika zašto su neke zemlje u borbi protiv smrtnosti djece uspješnije nego druge. Politička stabilnost i klimatski utjecaji, kao primjerice razdoblja suše, imaju velik utjecaj. Ali, po Hewittu, presudno je slijede li te države ciljanu zdravstvenu politiku. To je, primjerice, slučaj u Etiopiji gdje je vlada obrazovala desetke tisuća zdravstvenih pomagača. Ta istočnoafrička zemlja se nalazi pred ostvarenjem milenijskoga cilja. I druge zemlje su pokazale da se bolji izgledi za preživljavanje mogu postići i bez jačega gospodarskog rasta. "Tamo gdje zemlje investiraju u zdravstvenu opskrbu i pomoć u prehrani majki i djece imamo vrlo pozitivan razvitak", kaže Hewitt.

Glasnogovornik UNICEF-a za zapadnu i srednju Afriku Martin Dawes smatra da svoje obveze moraju obaviti prije svega pogođene države. One moraju odvojiti dovoljno novca za zdravstvenu opskrbu. "Postoji dogovor da vlade 15 posto svoga ukupnog društvenog proizvoda upotrebljavaju za zdravstvo", kaže on u vezi sa stanjem u Africi. Ali, to su učinili samo Liberija i Togo. "U zemlji kao što je Nigerija, koja samo četiri posto BDP-a ulaže u zdravstvo, uočavamo velike probleme", žali se Dawes.

I ovaj UNICEF-ov stručnjak smatra Etiopiju uzorom drugim zemljama te regije. "Etiopijski model približava zdravstvenu skrb ljudima", kaže Dawes. Kvalificirani pomagači dolaze izravno pogođenima. Oni mogu prepoznati probleme, pobrinuti se za cijepljenje svih ljudi i objasniti problem malarije, kaže Dawes.

Milenijski ciljevi su povezani

Bez obzira na uspjehe, po Hewittu, još treba puno učiniti. Neprihvatljivo je da je porasla smrtnost novorođenčadi. Broj dječaka i djevojčica koji umiru kratko nakon rođenja u međuvremenu predstavlja 44 posto svih slučajeva umiranja djece mlađe od pet godina. Osim toga u brojnim zemljama dosadašnje uspjehe ugrožava povećavanje jaza između siromašnih i bogatih, između sela i gradova. Pritom se pokazuje da su pojedini milenijski ciljevi međusobno ovisni, kaže ovaj stručnjak za prava djece. Tako su, po njegovim riječima, tijesno međusobno povezani ciljevi smanjenje smrtnosti djece i smanjenje smrtnosti majki. I borba protiv siromaštva i gladi povezana je sa zahtjevom za ravnopravnošću spolova, kaže Hewitt.

UNICEF i organizacija Save the Children već planiraju za razdoblje nakon 2015. godine. Razvojni ciljevi koje su si sami zacrtali mobilizirali su brojne snage, iako ciljevi nisu ostvareni, kaže Hewitt. "Okvirni uvjeti nakon 2015. mogu biti još bolji. I nude povijesnu priliku da se do 2030. godine potpuno izbjegne umiranje djece koje se može izbjeći."