Zašto se razmatra promjena Ustava Njemačke?

Savezni ustavni sud je najviši sudski organ i jedan od glavnih stupova demokracije. On štiti ustavni poredak zasnovan na Temeljnom zakonu, kako se službeno zove Ustav Njemačke.

Ali i taj sud je ranjiv. Politički bi bilo relativno lako uzeti ga pod svoje. Za to je potrebna samo jednostavna politička većina.

Ekstremne stranke i „neprijatelji demokracije" mogli bi imati interesa za tako nešto, a trenutno jača zabrinutost da bi ekstremne stranke mogle ojačati na saveznoj razini. Zbog toga vladajuća koalicija, koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), razmatra kako iz predostrožnosti bolje zaštititi najviši njemački sud.

To bi bilo moguće promjenom Ustava, ali za to je potrebna dvotrećinska većina u oba doma parlamenta, dakle i u Bundestagu i u Bundesratu. Takvu većinu, međutim, tri vladajuće stranke nemaju. Zato im je potrebna suglasnost najveće oporbene zastupničke grupe, odnosno Kršćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske stranke iz Bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). Te dvije stranke na saveznoj razini nastupaju zajedno.

Umjesto obične – dvotrećinska većina

„Prema Temeljnom zakonu, Zakon o Saveznom ustavnom sudu može se mijenjati jednostavnom većinom. A to bi trebalo biti dvotrećinskom većinom“, rekao je za tjedno izdanje lista die Welt parlamentarni zastupnik Johannes Fechner (SPD).

Njegov kolega iz kluba zastupnika FDP-a Stephan Thomae naglašava da parlamentarizam i ustavno pravosuđe moraju biti otporniji na „neprijatelje demokracije“. U tom cilju, smatra, ključne strukture Ustavnog suda trebale bi biti ukorijenjene u Ustavu.

On kao primjer navodi „podjelu Suda na dva senata, propisivanje dvanaestogodišnjeg mandata za suce i odredbu da sud može odlučivati o vlastitoj raspodjeli poslova i metodama rada".

Promjenom Ustava ta pravila bi se mogla mijenjati samo dvotrećinskom većinom. Thomae pritom upozorava da bi u suprotnom Ustavni sud, „kao jedan od najvažnijih kontrolora vlasti i čuvar Ustava, mogao biti paraliziran" jednostavnom parlamentarnom većinom. Teoretski, mogao bi se uspostaviti treći senat i promijeniti raspodjela odgovornosti, tako da bi se „određene odluke morale donositi u tom trećem senatu".

Čak i promjene koje naizgled nisu problematične mogu dovesti do blokade najvišeg suda: na primjer, pravilo da se svi zahtjevi sudu obrađuju prema datumu prijema. Ili pravilo da se navedu detaljni razlozi za sve odluke. To može dovesti do toga da Ustavni sud više ne može ukinuti neustavne zakone.

Demokršćani se u načelu slažu

Demokršćani signaliziraju spremnost za davanje podrške promjenama. „Dijelimo zabrinutost zbog političkog utjecaja stranaka na pravosuđe, a posebno na Savezni ustavni sud“, kaže Andrea Lindholz (CSU), jedna od zamjenica šefa demokršćanskog kluba zastupnika. Tema je, kaže, važna i o njoj bi trebalo razgovarati na širokoj osnovi.

Vlada i demokršćani načelno se slažu po tom pitanju – prenose mediji iz Njemačke pozivajući se na krugove bliske vladi i oporbi. Cilj je izbjegavanje situacije kao u Poljskoj, gdje je Ustavni sud pao pod pritiskom bivše vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS).

Zastupnik iz stranke Zeleni Konstantin von Notz kaže: „Neophodno je i ispravno da brzo razgovaramo i odlučimo kako možemo bolje zaštititi Savezni ustavni sud, koji je izuzetno važan za našu demokraciju. Pritom je važno je da od samog početka i u potpunosti uključimo CDU i CSU u razmatranje."

Mišljenje je iznijela i ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD): „Napadom na neovisno pravosuđe i demokratske institucije autoritarne snage žele iznutra uništiti demokraciju i vladavinu prava. To je poznato i iz nedavne prošlosti u susjednim europskim zemljama. Činjenica da se o tome sada raspravlja u Bundestagu, u akademskim krugovima i u javnosti, pokazuje da su mnogi prepoznali opasnosti za našu demokraciju."

I sud i ustavni organ

Savezni ustavni sud sa sjedištem u Karlsruheu je ujedno i sud i ustavni organ Njemačke. Sastoji se od dva senata, od kojih svaki ima osam sudaca. Svaki senat ima svoje precizno definirane nadležnosti, ali uvijek odlučuje kao „Savezni ustavni sud“.

Nadležnost se utvrđuje Zakonom o Saveznom ustavnom sudu i odlukom koja se donosi na plenarnoj sjednici, na kojoj sudjeluje svih 16 sudaca.

Polovicu od 16 članova Saveznog ustavnog suda bira Bundestag, a polovicu Bundesrat. Oni također naizmjenično imenuju predsjednika i potpredsjednika Suda. Za sve izbore potrebna je dvotrećinska većina, a cilj je jamčenje ravnoteže u senatima.

Suci se biraju na dvanaest godina i ne smiju biti mlađi od 40 ali ni stariji od 68 godina. Da bi se osigurala njihova neovisnost, ne postoji mogućnost ponovnog izbora. Ove godine će jedan sudac Saveznog ustavnog suda otići u starosnu mirovinu, a u naredne dvije godine još dvoje.

Što se ne smije mijenjati u njemačkom Ustavu?

U Njemačkoj nisu dozvoljene izmjene članaka 1. i 20. Temeljnog zakona. Članak 1. jamči ljudsko dostojanstvo i naglašava pravno obvezujuću prirodu temeljnih prava. Članak 20. opisuje državna načela kao što su demokracija, vladavina prava i socijalna država.