Zašto napadati ljude koji nam pomažu?

Makar je ova novogodišnja noć u Njemačkoj na sreću prošla bez većih tragičnih događaja, to ne znači da nije bilo „uobičajenih" incidenata u okolnostima kad i alkohol obilato teče. No te tučnjave i obračuni „više nisu kao što su nekad bili" kada je već pojava policijske ophodnje ohladila svadljivce. Sve češće se događa da se onda svadljivci čak zajednički okrenu prema snagama reda, ali nisu samo policajci žrtve.

Samo berlinski vatrogasci su morali prijaviti osam napada na svoje ljude i 57 napada na vatrogasna vozila. U jednom slučaju je osoblju jednog vozila hitne pomoći skupina muškaraca prijetila vatrenim oružjem. U Stuttgartu je bilo ozlijeđenih jer su na policajce i vatrogasce ciljano ispaljivali rakete, u Leipzigu je pedesetak izgrednika bacalo petarde, boce i kamenje na policajce. Teško je i prebrojati napade na vozače i vozila javnog prometa i komunalne službenike, dakle doista tek osobe koje i u blagdanskim danima nisu sa svojim obiteljima, nego pomažu svima nama.

Što se to događa s našim društvom?

Među svima njima, policijski službenici su barem ovlašteni da nešto i učine protiv izgrednika, ali izgleda da im je baš to i najveći izazov. „Napadi na interventne snage su poprimile razmjere opasne za život", žali se potpredsjednik Sindikata policije (DpolG) Rainer Wendt listu „Die Zeit". Uvijek iznova se događa da se rakete za vatromet ciljano usmjeravaju na ljude i vozila što službenike „u najmanju ruku izlaže opasnosti najtežih ozljeda", kaže Wendt. Tu mora reagirati i pravosuđe i odgovarajućim presudama pobrinuti se da „i posljednji luđak shvati da to nije nikakva šala, nego da čini teško kazneno djelo nasilja prema osobama".

I iz Policijskog sindikata (GdP) Jörg Radek želi proširiti ovaj problem na pitanje nasilja uopće i želi „konačno široku društvenu raspravu o tome da nasilje nije prihvatljivo u nikakvom obliku". O tome se treba početi razgovarati i u obiteljima, ali odnosi se i na škole. Nasilje na školskim dvorištima je već odavno prešlo granice gdje se dva školarca „malo počupaju", nego je gotovo svakodnevica postalo i teško nasilje kakvo i odrasli jedva mogu shvatiti. A pritom je već i obična uvreda jedan oblik nasilja.

Puna sloga protiv takvih izgrednika

I Radek u listu Die Welt smatra „osobito neprihvatljivim da je nasilje usmjereno protiv policajaca, medicinskog osoblja ili vatrogasaca, dakle ljudi koji žele pomoći i zaštititi". Ispravno je i da se pooštre kazne za napade na takve osobe.

To mišljenje dijeli i većina političara: njemački ministar pravosuđa Heiko Maas je odmah preko društvene mreže poručio: „Pogođenima brz oporavak. Službenici zaslužuju našu zahvalnost i poštovanje. Napadi na spasilačke snage – bilo kad, bilo gdje i od bilo koga – su potpuno neprihvatljive."

Predsjednik konferencije pokrajinskih ministara pravosuđa, političar CDU-a iz Saske Roland Wöller, također traži dosljedno kažnjavanje počinitelja: „Tko napada spasioce, napada našu pravnu državu i demokraciju. Zato i počinitelji moraju biti suočeni s punom oštrinom naših zakona." Tome može pomoći i šira uporaba kamera na uniformama policajaca, takozvanih body-cams, kojima će se moći dokazati kazneno djelo.

Već prošle godine je u Njemačkoj prihvaćen zakon koji predviđa oštrije kazne za napade na snage sigurnosti. Tako za napad na policijsku ophodnju po ovom zakonu može biti izrečena kazna zatvora koja seže od tri mjeseca pa sve do pet godina. S takvom oštrinom protiv takvih prijestupnika se slaže i političar socijaldemokrata Burkhard Lischka. On smatra da su takvi napadi „neodgovorni i odvratni". Tko napada hitnu pomoć, vatrogasce i policajce, „taj napada sve nas" smatra Lischka.

 

aš/stu/qu (afp, dpa, kna)