Xi Jinping u Parizu: težak dijalog

„Stavovi Xija Jinpinga o međunarodnim pitanjima neće se nimalo promijeniti." Emmanuel Lincot, stručnjak za Kinu na pariškom Međunarodnom institutu za strateške odnose, takvo predviđanje o ishodu posjeta kineskog lidera Parizu iznio je za DW još prije nego što je Xi stupio na francusko tlo.

I bio je u pravu. Šef Komunističke partije i predsjednik Kine Xi Jinping nije pokazao, barem ne javno, da reagira na zabrinutost i optužbe svojih europskih sugovornika.

Tijekom sastanka u Elizejskoj palači predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorili su, recimo, da Kina mora ponuditi fer i konkurentne uvjete za europske tvrtke – na primjer, da bi se kineski električni automobili prodavali na europskom tržištu, Peking ih ne bi trebao subvencionirati u toj mjeri.

Komisija EU-a provela je istragu o navodnim subvencijama za automobile, a ako se rezultati, koji će vjerojatno biti objavljeni u srpnju, pokažu kao točni, EU bi mogao uvesti kaznene carine ili namete na vozila iz Kine.

Kineski gost je sa svoje strane u Parizu, u izjavi za novinsku agenciju Sinhua, stavio do znanja da ne postoji „strukturalno izazvana hiperprodukcija" za koju Komisija optužuje Kinu i da se, prema tome, u Europu ne isporučuju nikakvi subvencionirani proizvodi sa ciljem da se iskoristi višak kapaciteta u Kini.

Kineski trgovinski suficit raste

Xi Jinping može po tom pitanju ostati relativno miran, jer su električni automobili iz Kine samo mali dio ukupnog obujma trgovine dva najveća svjetska trgovinska partnera.

Prošle godine su zemlje Europske unije uvezle robu iz Kine u vrijednosti od 514 milijardi eura, a Unija je u Narodnu Republiku izvezla 223 milijarde. Kina je pritom ostvarila ogroman izvozni suficit od skoro 300 milijardi eura. U posljednjih deset godina kineski izvoz se udvostručio.

Gospodarske veze su bliske – tako treba i ostati, rekao je francuski predsjednik Macron. Kao potvrdu toga, kineska delegacija potpisala je ugovore o nabavci europskih aviona Airbus.

Ursula von der Leyen podsjetila je na službenu liniju EU-a, a to je: smanjite rizik od ovisnosti o Kini pod autokratskom vlašću, ali ne odvajajte se od dobrih ekonomskih odnosa s Kinom. U žargonu EU-a to se zove: „odbacivanje, bez razdvajanja".

Kina sebe vidi kao „neutralnu" u ratu u Ukrajini

Europska unija također želi da Kina igra konstruktivnu ulogu u ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Predstavnici Unije zahtijevaju od Pekinga da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju, a prije svega da se suzdrži od opskrbe Moskve robom koju bi ruska vojska mogla iskoristiti u napadima na Ukrajinu.

Xi se nije direktno osvrnuo na taj zahtjev, ali je rekao da Kina nije izazvala ukrajinsku krizu, niti da zauzima stranu. Umjesto toga, kaže, Kina „neumorno“ radi na tome da omogući mirovne pregovore.

Macron, ali i njemački kancelar Olaf Scholz, koji je prije samo tri tjedna bio gost u Pekingu, kažu da žele Kinu tretirati kao sustavnog rivala, ekonomskog konkurenta i partnera u zaštiti klime.

To kineskog lidera ne impresionira. Kako je rekao u Parizu, on želi dobre odnose s Europom, ali – „Xi nije ovdje da popravlja odnose", ocjenjuje Janka Oertel, stručnjakinja za Aziju u briselskom trustu mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose (ECRE). „Prema Xijevom mišljenju, sve je u redu. On tvrdi da nema viška kapaciteta i da su kineske isporuke Rusiji normalna trgovina", ukazuje Oetel.

Kina proizvodi električne automobile u Mađarskoj

Kina želi iskoristi različite stavove koji postoje u Europskoj uniji. Nije slučajno što Xi Jinping putuje iz Francuske (a poslije Srbije, prim.ur.) u Mađarsku, gdje vlada Viktor Orban, autokrat naklonjen Rusiji. U Mađarskoj, koja je po mnogim ključnim pitanjima u sukobu sa sjedištem EU-a u Bruxellesu, Kina će izgraditi svoju prvu tvornicu električnih automobila u Europskoj uniji.

Mađarska je zadovoljna tim planovima, a Xi može iskoristiti vlastitu tvornicu da elegantno izbjegne moguće uvozne carine. Inače, Budimpešta je već zauzela jasan stav protiv kaznenih carina i usvojila kineski stav.

Teme kao što su ljudska prava, situacija u kojoj se nalazi ujgurska manjina u Kini ili tenzije u Južnom kineskom moru možda su i razmatrane u razgovorima jedan na jedan ili „u šest očiju“, na sastancima Emmanuela Macrona, Ursule von der Leyen i Xija Jingpinga, ali one javno nisu komentirane. Od Ursule von der Leyen samo ovoliko: „Imali smo otvorenu i iskrenu diskusiju o točkama oko kojih se slažemo i o onima oko kojih postoje razlike."

Drugim riječima, iznijeli su svoja mišljenja jedni drugima, ali bez ikakvog napretka.