Wikipedija i njezini autori - Good Guys interneta

Wikipedija ima svoje privrženike - oni smatraju da se radi o najdemokratičnijem mogućem obliku širenja znanja o svijetu, a time i njega samog. Ali Wikipedija ima i žestoke kritičare - oni tvrde da se radi o diletantskom projektu u kojem gomila amatera širi svoje poluznanje sebi sličnim korisnicima. Između ove dvije žestoko sukobljene frakcije stoji velika, milijunska masa onih koji Wikipediju naprosto svakodnevno koriste - od učenika i studenata koji se pripremaju za ispit, preko običnih građana koje zanima neka egzotična tema pa sve do političara koji se svakodnevno susreću s kompleksnim problemima o kojima moraju donositi dalekosežne odluke. Wikipedija je u deset godina svog postojanja postala dio svakodnevice - i danas je gotovo nezamislivo da od tamo jednog dana nestane.

Pritom nikako nije sve što se na stranicama Wikipedije objavi uvijek pouzdano i točno. U Njemačkoj je jedan student novinarstva izblamirao gotovo cijelu novinarsku branšu kada je početkom 2009., nakon što je tadašnji političar Kršćansko-demokratske Unije Karl Theodor zu Guttenberg imenovan novim njemačkim ministrom gospodarstva, manipulirao članak u Wikipediji. Uz njegovih deset stvarnih imena (Karl Theodor Maria Nikolaus Johann Jakob Philipp Franz Joseph Sylvester Freiherr von und zu Guttenberg), dodao je još jedno: Wilhelm. Iz Wikipedije su to preuzeli gotovo svi njemački mediji, uključujući i tako ugledne kao što su minhenski list Süddeutsche Zeitung ili hamburški Der Spiegel, a najtiražniji europski bulevarski list Bild-Zeitung je pogrešno ime čak stavio na naslovnu stranu kao udarni naslov.

Experiment s javnošću

Za studenta koji je to napravio (on još krije svoje ime) to je bio eksperiment koji je trebao pokazati kako funkcionira medijski pogon: "To je bio vrlo očit primjer fenomena da mediji prepisuju jedni od drugih bez provjere. Ne provjeravaju se izvori. Jedan izvor uzima drugi neprovjereni izvor kao potvrdu i obrnuto - tako se događa da neistine potvrđuju jedna drugu. Mislim da je potrebno na to ukazivati - novinari bi morali provjeravati svoje informacije."

Anonimnog autora je posebno iznenadila lakoća s kojom je pogrešna informacija preuzimana. To pokazuje i status koji Wikipedija ima u suvremenom društvu - mada svi znaju da joj se ne može baš sve vjerovati, ipak joj svi vjeruju: "Mene je iznenadilo činjenica da je na kraju tek sama Wikipedija primjetila grešku i ispravila ju, izbrisala dodano ime. Novinari to nisu vidjeli."

Na sljedećoj stranici: Nezaobilazan dio svakodnevice

Nezaobilazan dio svakodnevice

Wikipediju su u SAD-u osnovali Jimmy Wales i Larry Sanger, glavni serveri čitave Wikipedije i dan danas se nalaze tamo. Izdanje na engleskom jeziku trenutno obuhvaća 3,5 milijuna pojmova - sedam puta više od ugledne Encyclopedie Britannice. Što se njemačkog govornog područja tiče i tu je Wikipedija apsolutni rekorder: dok njezino njemačko izdanje bilježi preko milijun pojmova, tradicionalni njemački pojam znanja i dobrog građanskog obrazovanja, glasovita enciklopedija Brockhaus, u svih svojih 30 tomova obuhvaća "tek" 300.000 pojmova. A ta se tendencija nastavlja i na drugim jezicima: više od 250.000 pojmova je prikupljeno na ukrajinskom jeziku, a više od 100.000 na malajskom, slovenskom i slovačkom. Hrvatska Wikipedija trenutno obrađuje 92.665 članaka.

Ali nije samo po velikom broju obrađenih pojmova Wikipedija poseban fenomen - na njenoj izradi i stalnom ažuriranju svakodnevno rade milijuni ljudi širom svijeta. To su ne samo brojni autori, već i mnogi drugi suradnici koji redigiraju, lektoriraju, korigiraju, pererađuju...članke, i to sve besplatno i u svoje slobodno vrijeme. Upravo zbog toga, po mišljenju nekih autora, nije pretjerano ako se Wikipedija nazove "najvećim zajedničkim djelom čovječanstva" (Die Zeit, 13.1.).

U tradiciji starih enciklopedista

Wikipedija pokazuje jednu drugu stranu velikih online-projekata od one koju pretstavljaju primjerice mašina za pretraživanje Google, socijalna mraža Facebook ili softversko-hardverski divovi poput Microsofta ili Applea. Svi ti projekti su njihove osnivače učinili super-milijarderima, a oni se u javnosti radi predstavljaju kao polubogovi i idoli. Za razliku od svih njih je Jimmy Wales, osnivač Wikipedije, odolio svim izazovima komercijalizacije svog projekta. Wikipedija niti objavljuje reklame, niti prikuplja osobne podatke svojih korisnika, kako bi ih kasnije unovčila.

A kako bi se osigurao od eventualnih iskušenja i u budućnosti, Wales je takoreći abdicirao - moć i utjecaj Wikipedije je dau u ruke velikoj međunarodnoj zajednici autora i suradnika. Financiranje se obavlja putem zaklada koje prikupljaju isključivo novac dobrovoljnih priloga. Zbog toga se ova internetska enciklopedija pojavljuje ne samo kao izvor znanja i informacija, već i kao neka vrsta moralne instance - nepotkupljivost kao načelo.

Time Wikipedija u neku ruku nastavlja projekt koji je sredinom osamnaestog stoljeća započeo francuski enciklopedist Denid Diderot objavljivanjem svoje "Encyclopédie, ou Dictionnaire reisonnné des sciences, des arts et des métiers". Diderotov cilj je bio da "naši unuci ne budu samo obrazovaniji, već i ćudoredniji i sretniji."

Autori: Die Zeit/dpa/Z. Arbutina

Odg. ur.: Željka Telišman