WikiLeaks: šteta nanesena samo Amerikancima

Među 251.287 dokumenata, datiranima od 28. prosinca 1966. do 28. veljače ove godine, što sadrže tajnu korespondenciju između 274 američka veleposlanstva diljem svijeta, su i 2053 u kojima se spominje Hrvatska, a iz zagrebačkog veleposlanstva SAD-a upućeno je 1.686 dokumenata. Prema broju dokumenata u kojima se spominje, Hrvatska se našla na 62. mjestu, iza Kube.

U očekivanju objave tajne prepiske u Hrvatskoj se nagađa kako će se dio dokumenata zasigurno odnositi na Domovinski rat, napose operaciju Oluja, dok će se poslijeratni dio baviti suradnjom s Haaškim tribunalom, parlamentarnim izborima i odnosima među zemljama bivše Jugoslavije. Dosad je potvrđeno kako je najveći broj prepiske vezan za hrvatske pregovore s NATO-om, granični spor sa Slovenijom, ali se govori i kako je veliki broj depeša upućen uoči parlamentarnih izbora 2007., zatim o Sanaderovom povlačenju s mjesta premijera kao i u doba njegovog neuspjelog pokušaja povratka na čelo HDZ-a.

Kosor: SAD podupire Hrvatsku

Premijerka Jadranka Kosor nije željela opširnije komentirati objave na portalu WikiLeaks-a, tek je kazala kako SAD podupire Hrvatsku kako na putu u Uniju, kao što je to činio i ranije, kada je željela postati članicom NATO-a. „To ni na koji način ne može poremetiti odnose između Hrvatske i SAD-a, našeg saveznika koji nas podupire“, izjavila je premijerka Kosor.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko rekao je kako je poznato da druge zemlje prikupljaju informacije o našoj zemlji te da je to normalan proces u svijetu i da „moramo vidjeti karakter tih dokumenata, prije svega našu nacionalnu sigurnost svakako ne može ugroziti. Uostalom, kad prikupimo više informacija, bit ćemo pametniji.“ Glasnogovornik hrvatske diplomacije Mario Dragun također smatra kako cijela afera neće ugroziti odnose dviju država.“Mi smo kontaktirani od strane američkog veleposlanstva, no nije bilo riječi o tome kakvi bi to dokumenti bili.“

Hrvatska po broju dokumenata vodi među zemljama bivše Jugoslavije. Tako se na Srbiju odnosi 994 dokumenata, na Bosnu i Hercegovinu 869, Sloveniju 836, Kosovo 668, Makedoniju 552 i na Crnu Goru 164 tajna spisa.

Montgomery ljut i tužan

U hrvatskim je medijima objavljeno kako je među dokumentima i prepiska iz američke ambasade u Parizu, iz rujna 2009. godine, u kojem se spominje napredak u rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora te želja Pariza da vrata proširenja Unije ostanu otvorena zemljama s Balkana. Uz to, puno je i nagađanja, primjerice da je dolazak američkog predsjednika Baraca Obame u Sloveniju uvjetovan preuzimanjem nekoliko zatvorenika uz Guantanama, zatim ocjena šefa srbijanske diplomacije Vuka Jeremića kao nepouzdanog čovjeka, koji jedno govori, a drugo radi. Prenosi se, navodno iz britanskog Guardiana, kako je bivši premijer Ivo Sanader za bosansko-hercegovačkog političara Harisa Silajdžića izjavio da je „jedan staromodan političar koji živi u devedesetim godinama i želi da probleme Bosne i Hercegovine riješe druge države. Silajdžić se protivi dogovoru koji je postignut s bivšim premijerom Federacije Terzićem oko gradnje Pelješkog mosta.“ Ova bilješka, tvrdi se, napisana je 10. svibnja 2007. godine, nakon odvojenih sastanaka tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića, tadašnjeg premijera Ive Sanadera i tadašnje ministrice vanjskih poslova Kolinde Grabar-Kitarović s pomoćnikom američke državne tajnice za Europu i Aziju Danielom Friedom u Zagrebu.

U prvim analizama ističe se kako zasad nitko ne zna razmjere štete po američku diplomaciju, ali se upozorava kako će State Department morati pooštriti sigurnosne mjere za svoje diplomate. Inače, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery izjavio je za hrvatske medije kako nije uplašen zbog cijele situacije, nego da je jako ljut. „Prije svega sam jako ljut jer nam je sustav tako loše osiguran da mogu iscuriti državne tajne. Ljut sam jer ovo znači inkompetenciju i neprofesionalizam te sam zbog toga iznimno tužan. Ovo će sigurno naštetiti našim odnosima diljem svijeta i mnogi više neće moći s nama razgovarati s povjerenjem. Počinjeno je mnogo štete i odgovornost je samo naša“, rekao je Montgomery. Smatra i da prije svega treba provesti istragu o tome tko je napravio ovako loš sustav i tko je odgovoran za ovakvo puštanje informacija te kako se to može popraviti da se opet ne ponovi.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković