Vučić „presretan“ zbog posjeta Bruxellesu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je do sada svoje posjete Bruxellesu uglavnom opisivao kao „ne tako ugodne“, jučer (26. 4.) je u sjedištu EU-a poručio da je „presretan“, da je u pitanju jedan od njegovih „najboljih posjeta ikada“ sjedištu EU-a te da Srbija „neće više biti ista zemlja“.

Razlog za takav, za predsjednika Srbije ne tipičan optimizam, dolazi nakon potvrde EU-a da će se raditi na realizaciji kapitalnog infrastrukturnog projekta izgradnje brze pruge od Beograda do Sjeverne Makedonije. U pitanju je projekt koji će u velikoj mjeri promijeniti transportnu sliku regije, kako u pogledu prijevoza putnika, tako i robe, i to na za zapadni Balkan, ali i cijelu Europu, bitnoj transverzali koja povezuje srednju Europu s jugom, odnosno Sofijom i Istanbulom u jednom kraku, i Skopjem, Solunom i Atenom u drugom.

Pored infrastrukturnog, projekt ima i geopolitičko značenje pri čemu se EU na „velika vrata“ vraća u investicijski prostor svog „dvorišta“ koji je proteklih godina sve više potpadao pod kineski utjecaj.

„Nikada mi se nešto slično nije dogodilo u Bruxellesu. Hvala ljudima iz EU-a. Ovo je velika nada za nas, velika šansa i poticaj za ubrzan rad po svim drugim temama“, poručio je Vučić iz Bruxellesa.

Za dionicu pruge od 200 kilometra koja vodi od Beograda do Niša, EU je Srbiji dao bolju ponudu od Kineza, a prema riječima Aleksandra Vučića u pitanju je „gotovo nevjerojatna cijena“. Sama dionica trebala bi stajati oko milijardu i 766 milijuna eura, od čega će EU donirati između 35 i 50 posto novca. Radovi bi trebali završiti u idućih pet godina, a putovanja između luke Pirej i Istanbula, kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju prema srednjoj Europi, trebala bi biti kraća i do sedam puta.

„Pozdravljam odluku Aleksandra Vučića da radi s EU-om na ovako važnom projektu. Mi ćemo ponuditi najbolje moguće uvjete za ovako važnu investiciju. U pitanju je prekretnica za mnoge stvari, a posebno za percepciju onoga što je EU i što EU predstavlja za građane Srbije i čitav zapadni Balkan“, rekao je šef diplomacije EU-a Josep Borrell.

On je tijekom sastanka s Vučićem u Bruxellesu ponovio osobnu zauzetost oko ulaska čitave regije zapadnog Balkana u EU i pozvao zemlje-članice da se 10. svibnja na sastanku Vijeća EU-a „jasno pozicioniraju“ po pitanju EU-budućnosti te regije.

„Nikome nije ni lako ni lijepo, ali mora se razgovarati“

Aleksandar Vučić je, nakon najave dogovora s EU-om o izgradnji željezničke pruge, iz Bruxellesa poručio da vjeruje u put Srbije u EU i s određenim optimizmom govorio o najvažnijim aspektima tog puta koji, kada je Srbija u pitanju, vode kroz europske reforme i dijalog s Kosovom.

U Bruxellesu je tijekom posjeta Vučića, a neposredno pred dolazak premijera Kosova Albina Kurtija, najavljeno da se nova runda dijaloga Beograda i Prištine očekuje 11. svibnja.

Šef diplomacije EU-a Josep Borrell kaže da se „proces mora nastaviti bez odgađanja“, a da se do rezultata mora doći „usprkos svim postojećim poteškoćama“.

„Radimo sve što možemo da se nastavi dijalog. Nadam se novoj rundi 11. svibnja. Ne nudimo ništa konkretno, ali dijalog je jedini način za nalaženje rješenja, a europska perspektiva je jak poticaj za uspjeh dijaloga“, ocijenio je Borrell.

U EU-u naglašavaju da su oni, kao glavni posrednici u pregovorima o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, spremni „već danas sjesti za stol u Bruxellesu“. Predsjednik Aleksandar Vučić ponavlja da je i Srbija spremna: „Doći ćemo u dobroj veri, a nadamo se istoj odlučnosti druge strane, i to ne samo u nastavku procesa, već i u postizanju rješenja za dugotrajni mir na Balkanu“, rekao je Vučić. On navodi da je zahtjev Srbije samo jedan, a to je poštivanje do sada dogovorenih i potpisanih sporazuma.

Ali da nastavak dijaloga neće ići tako lako govori činjenica da se novi kosovski premijer Albin Kurti zalaže upravo za suprotno, odnosno reviziju do sada postignutih sporazuma. Dužnosnici EU-a očekuju da do kraja ovog tjedna od Kurtija osobno u Bruxellesu čuju pozicije Kosova u nastavku dijaloga.

„Ne mislim da bi trebalo puno očekivati od tog prvog sastanka u svibnju, ali uvijek je dobro da se razgovara. Činjenica je da nikome ne može biti ni lako ni lijepo“, zaključuje Vučić.

Do najave nove runde razgovora Beograda i Prištine dolazi u trenutku kada se širom EU-a i Balkana razgovara o dva neslužbena dokumenta – tzv. „slovenskom“ koji predviđa promjenu granica, odnosno spajanje Kosova s Albanijom, uz autonomiju za sjever Kosova, i drugom, tzv. „njemačko-francuskom“, koji poziva Srbiju i Kosovo na „međusobno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, a predviđa „autonomno područje Sjever Kosova“ i poseban status za Srpsku pravoslavnu crkvu.

Borrell: Član kluba mora poštivati pravila kluba

Treće bitno područje s kojom se predsjednik Vučić suočio tijekom posjeta Bruxellesu jesu obveze na europskom putu Srbije. Vučić je u Bruxelles došao razgovarati o ubrzanju procesa eurointegracija zemlje i početku primjene nove metodologije na pristupne pregovore Beograda. Iz EU-a jasno poručuju da je nova dinamika nužna, ali da do nje može doći samo uz više napretka u reformama i njihovoj primjeni.

„Europska unija očekuje od Srbije da isporuči zacrtano u reformskoj agendi, posebno na području vladavine prava i medijskih sloboda“, naglasio je Borrell, ali i dodao: „Još jedno pitanje gdje se mora više uraditi jest usklađivanje Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući i sankcije, a u skladu s okvirom za pridruživanje.“

„Ako želite biti član kluba morate se uskladiti sa zajedničkim pravilima kao što su vanjska politika, a ne da imate različitu politiku o tako važnim pitanjima“, rekao je Borrell.

Na ovako jasan zahtjev službenog Bruxellesa predsjednik Srbije odgovara da se „ozbiljno radi na vladavini prava“, a da će se Srbija „potruditi“ da u određenim stvarima napreduje i po pitanju usklađivanja s vanjskom politikom EU-a.

„U ovom trenutku naša usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a je na razini od 52 posto, a dat ćemo sve od sebe da se dođe do 60 posto. U određenim stvarima to nije lako za nas, imajući u vidu situaciju oko Prištine gdje se lome strateški interesi. Ne želimo ugroziti vitalne nacionalne interese tako što bismo radili u korist svoje štete“, poručio je Vučić iz Bruxellesa.

On je posebno naglasio da Srbija za sada nema namjeru uvoditi sankcije Rusiji i Kini napominjući da Srbija kao nezavisna zemlja ima „pravo i odgovornost“ da bude ozbiljna i s dugim zemljama.

„Moramo voditi računa o interesima svoje zemlje, što nije lako. Kritike trpimo na svakoj strani, ali u tome jest snaga samostalnosti, nezavisnosti i slobodarskog opredjeljenja, i za to ćemo se boriti i u budućnosti“, zaključio je Vučić.

On podsjeća da Srbija nije obavezna do samog pristupanja EU-u u potpunosti svoju politiku uskladiti s vanjskom politikom EU-a. S druge strane, zemlje-članice EU-a sve više inzistiraju upravo na tome, a u Bruxellesu naglašavaju da je usklađivanje vanjske politike, pored dijaloga s Kosovom i napretkom u vladavini prava, osnovni preduvjet za napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji.