Vučić i Nikolić: podjela odgovornosti

Nakon razmjene međusobnih optužaba i zveckanja oružjem, predstavnici Srbije i Kosova sastat će se u Bruxellesu, i to u pojačanom sastavu: pored premijera Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Ise Mustafe, razgovorima će prisustvovati i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i kosovski predsjednik Hashim Taci. Bruxelles očekuje napredak u dijalogu, a predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji se po prvi put službeno pojavljuje na ovim sastancima, kaže da na njih odlazi „zbog mira i stabilnosti, a ne zbog predizborne kampanje".

Više ne važi „nisam odavde"

Uključivanje predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u briselski dijalog jedan je od velikih noviteta tih razgovora. Dok je premijer Aleksandar Vučić u međunarodnim krugovima viđen kao netko tko vodi pozitivnu regionalnu politiku, potezi Tomislava Nikolića viđeni su kao dolijevanje ulja na vatru i nešto što ne doprinosi regionalnoj stabilnosti.

„Očigledno je da su inicijatori poziva predsjednicima i premijerima bili u Bruxellesu", procjenjuje za DW srpski vanjskopolitički komentator Boško Jakšić. „Međutim, prisutnost srpskog predsjednika ima veliko značenje za unutarnju politiku u Srbiji. Prisutnost Nikolića dijalogu u Bruxellesu omogućuje premijeru Vučiću da ga direktno uključi u dijalog kojem on, reklo bi se, nije sklon. I time se na neki način raspoređuje odgovornost i otklanja mogućnost da Nikolić jednog dana kaže kako Vučić predaje Kosovo Albancima."

Jako dobra vijest za Vučića

S obzirom na to da Briselski sporazum (prvi sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova iz 2013., op. ur.) ima brojne kritičare u Srbiji i da je kao glavni krivac za taj sporazum do sada optuživan premijer Vučić, uključivanje Tomislava Nikolića će nadalje značiti da predsjednik Srbije više neće moći distancirati se od svega što se dogovara u Bruxellesu. Boško Jakšić stoga smatra da je to „jako dobra vijest za premijera Vučića".

„Je li on na tome inzistirao u Bruxellesu ili su u Bruxellesu, znajući stavove predsjednika Nikolića, odlučili da i njega pozovu, to za sada ne znamo. Ali, efekt je da će sada njih dvojica dijeliti odgovornost za briselski dijalog i da će Bruxelles moći izvršiti veći pritisak na srpske i albanske lidere, i zahtijevati veću posvećenost procesu normalizacije odnosa i ispunjavanje onoga što je već dogovoreno", kaže Jakšić.

Kriza traži sastanke na vrhu

Poziv predsjednicima i premijerima Srbije i Kosova može se tumačiti upravo kao potreba da se smanje tenzije nakon nedavne krize, ističe za DW dr. Neven Cvetićanin iz Instituta društvenih nauka. „Sklon sam stoga vjerovati da se išlo na susrete na najvišem nivou upravo zbog zastoja u dijalogu, ali i zbog eskalacije političke krize. Jer, kad se dođe do tako jedne točke, onda tu krizu ne mogu rješavati činovnici nižeg ranga, direktori nekih kancelarija i slično, već samo oni koji vode državnu politiku. Mislim da to nije samo zbog toga da bi se podijelila odgovornost, već i da bi sve ono što se dogovori imalo neku kredibilnost."

„Srpski političari su tijekom proteklih godina pokazali da imaju jedno lice na međunarodnoj sceni, koje je pomirljivo i u znaku regionalne suradnje i stabilnosti, ali da isto tako na domaćoj sceni pokazuju i svoj nacionalistički karakter." Boško Jakšić primjećuje da se za sve političare u regiji može reći kako imaju jednu retoriku za Bruxelles, a drugu za unutarnju upotrebu.

„A ta retorika postaje još konfliktnija ako predstoje još neki izbori kao što ih Srbija očekuje (predsjednički i općinski, op.ur.). U svakom slučaju, kako god bilo i što god tko govorio, važni su rezultati. I kada u tom smislu govorimo o predstojećem nastavku dijaloga, mislim da bi se moglo očekivati da se sada izvrši jedna vrsta pritiska na Prištinu oko formiranja Zajednice srpskih općina (ZSO), i da Priština to ne tretira kao odcjepljenje sjevera Kosova, već da to zavije u neke diplomatske forme; baš kao što Beograd u diplomatske forme zavija automobilske tablice s Kosova, ili pozivni broj za Kosovo. Tu će biti potrebno dosta diplomatske vještine da bi se došlo do nekoga konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa", procjenjuje Jakšić.

Bez prijelomnih odluka

Kada je riječ o očekivanjima od nastavka dijaloga, Neven Cvetićanin misli da se čitav ovaj proces mora promatrati u kontekstu čekanja na poteze nove američke administracije. „Dakle, još uvijek najmoćnija svjetska sila SAD ima novu administraciju, a Briselski sporazum je proizvod okolnosti koje su prethodno bile na snazi. U ovom momentu je stoga teško očekivati neki pomak, jer sada svi čekaju, a riječ je o iskusnim političarima, da vide što mogu biti potezi nove američke administracije, koja je vojno i sigurnosno prisutna na Kosovu. I to sve strane znaju, i zato ne možemo očekivati neke prijelomne odluke na ovim razgovorima; vjerojatno sada traje proces uspostavljanja komunikacije s novom američkom administracijom s obje strane, i one se sada pozicioniraju. Moja pretpostavka je da se ovi susreti organiziraju kako bi se pokazalo da dijalog još uvijek postoji i da nije prekinut."