Vučić i Kurti u Briselu: Nastavak odugovlačenja?

Delegacije Beograda i Prištine sastaju se u utorak (2. svibnja) u Bruxellesu, kako bi razmotrili dalju primjenu sporazuma iz Ohrida donesenog u ožujku. Europska unija je priopćila da su, nakon izvjesnih nedoumica, srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti potvrdili dolazak.

Susret dolazi u jeku novih napetosti nakon lokalnih izbora u četiri sjeverne kosovske općine, koje su Srbi bojkotirali. Srpska strana kaže da ništa ne očekuje, a kosovska se nada da će tema biti sudbina nestalih. Ali, najveći spor ostaje Zajednica srpskih općina (ZSO).

„Svaka strana treba učiniti nešto kako bi dobila nešto", rekao je glasnogovornik Europske unije Peter Stano, najavljujući susret.

Uspjeh samo pod pritiskom?

No, i dalje nije jasno što se može očekivati od sastanka, posebno nakon što su i Vučić i Kurti pred domaćom publikom nastavili demonstrirati nepopustljivost.

Bojan Elek, iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, kaže da je primjetna promjena politike Beograda i Prištine, ali samo za međunarodnu zajednicu.

„Domaćoj javnosti se sugerira da se nije odustalo od maksimalističkih zahtjeva dok se međunarodnoj zajednici pokazuje konstruktivna strana i jamči se puna primjena sporazuma", kaže Elek za DW. On vjeruje da će sporazum na kraju ipak biti primijenjen.

„Ohridski sporazum je važeći u cijelosti, a ključ za njegovu primjenu je što skorije formiranje ZSO-a. Nakon ogromnih pritisaka od strane međunarodne zajednice, i činjenice da će ZSO biti tema na ovom idućem sastanku, dojam je da uskoro možemo očekivati njeno formiranje", dodaje Elek.

Slično smatra i prištinski sociolog i analitičar Artam Muhadžiri. Kaže, već je uobičajeno za ovakve susrete da dolaze „pod napetostima, s vrlo veoma suprotstavljenim stavovima". „Uspjeh će biti moguć samo pod ogromnim međunarodnim pritiskom“, uvjeren je on.

Muhadžiri u razgovoru za DW primjećuje kako se stvari pomiču i na Kosovu, koje je dobilo viznu liberalizaciju i članstvo u Vijeću Europe. „Ohridski sporazum je preokrenuo politiku premijera Kurtija za 180 stupnjeva kada se radi o ZSO. Zato je Kosovo napredovalo odmah."

Predigra sastanka

Premijer Kurti je tijekom nedavnog posjeta spomeniku nestalima ispred Skupštine Kosova rekao kako se nada da će se na sastanku u utorak pričati o temi nestalih. Kosovo i Srbija su usuglasile jednu deklaraciju, početkom travnja kada su se delegacije sastale posljednji put.

„Očekujem da se 2. svibnja hitno tretira pitanje nestalih, jer ovdje žrtve nisu samo nestali i njihove obitelji, nego čitav naš narod“, izjavio je Kurti na Nacionalni dan nestalih na Kosovu, koji se obilježava 27. travnja.

Međutim, Priština je prethodno organizirala izbore u četiri općine na sjeveru Kosova, na kojima je glasalo tek tri posto građana, a za gradonačelnike su izabrani etnički Albanci.

Takvi izbori, kao i činjenica da ih je međunarodna zajednica načelno prihvatila, uznemirila je predsjednika Srbije Vučića. Na pitanje novinara što u toj atmosferi očekuje u Bruxellesu, on je kratko rekao: „Od sastanka 2. svibnja ne očekujem ništa.“

Kurti ne može vječno izbjegavati ZSO

Za Srbiju i kosovske Srbe formiranje ZSO ostaje uvjet svih uvjeta – tek nakon toga, kažu, se mogu vratiti u institucije.

„Da bi ZSO funkcionirala, neophodno je sudjelovanje srpske zajednice na Kosovu. Nakon lokalnih izbora na sjeveru, ne postoje uvjeti za to i morat će da se pronaći rješenje", kaže o tome Bojan Elek.

„Ako ZSO bude dogovorena sada u Bruxellesu, to može biti poticaj koji bi doprinio povratku Srba u kosovske institucije", uvjeren je Elek.

Artan Muhadžiri smatra da Kurti ne može da izbjeći formiranje ZSO-a. „Bit će gubitnik za domaću javnost. Ali, u suprotnom bi međunarodnoj zajednici poslao signal da nije stabilan partner za velike geopolitičke projekte.“

Doduše, Muhadžiri dodaje da će teško ovog tjedna u Bruxellesu biti epohalnih pomaka. Kaže, obje strane igraju na odugovlačenje. „Model nagrada i kazni od strane EU-a je jedina moguća motivacija za strane u dijalogu da ubrzaju proces i na kraju postignu finalni sporazum.“

Kao mogući rok nameće se donatorska konferencija za Srbiju i Kosovo, koja bi se mogla održati sredinom kolovoza.

„Politički čelnici su svjesni da će do donatorske konferencije predviđene sporazumom sva pozornost biti usmjerena na njihove korake i koliko rade na primjeni dogovorenog", uvjeren je Bojan Elek.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu