"Vulgarna predizborna propaganda" u Albaniji

Bila je to predizborna kampanja dviju stranaka. U Albaniji konkuriraju dvije koalicije: Savez za rad, blagostanje i integraciju (okupljen oko vladajuće Demokratske stranke) i Savez za europsku Albaniju (okupljen oko Socijalističke stranke). 62 stranke od ukupno 66 priključile su se jednom od ta dva saveza.

Regionalni proporcionalni izborni zakon u Albaniji ide na ruku velikim strankama. Malim strankama je teško uopće ući u parlament. Zato se one obično priključuju jednoj od velikih koalicija. Promatrači zato s napetošću iščekuju kako će proći male stranke koje nastupaju samostalno: primjerice nacionalistički Crno-crveni savez (AK), konzervativna stranka Novi demokratski duh (FRD) ili Stranka grčke manjine PBDNJ koja bi zbog albanskog izbornog sustava mogla odlučivati o budućoj vladajućoj koaliciji.

Krnje Izborno povjerenstvo

Veće izglede da odlučuje o budućoj vladi promatrači daju Socijalističkom pokretu za integraciju (LSI) koji ne nastupa samostalno. Ta stranka okupljena oko bivšeg ministra vanjskih poslova Ilira Mete do travnja je koalirala s vladajućim demokratima. A onda je ušla u predizbornu koaliciju s oporbenom Socijalističkom strankom, s kojom je ionako ideološki bliska. Socijalisti su tako imali većinu u parlamentu, ali rušenje vlade odmah spriječila su tri socijalistička zastupnika koji su prilikom glasovanja podržali vladajuće Demokrate.

Ta promjena tabora izazvala je krizu u organiziranju izbora, koja može u pitanje dovesti legitimitet čitavih izbora. Nakon što je LSI prešao u oporbu vlada je smijenila predstavnika te stranke u Glavnom izbornom povjerenstvu i na to mjesto postavila vlastitoga kandidata. Izborno povjerenstvo u Albaniji je državni kolegijalni organ koji izbore i izjašnjavanje građana priprema, nadzire, vodi i objavljuje njihove rezultate.

Vlada nije imala pravne osnove za svoj potez. Zato su iz prosvjeda svi preostali predstavnici oporbe napustili Izborno povjerenstvo. Od tada sedmočlano tijelo ima samo četiri člana vladajuće stranke. Mnoge odluke za koje je potrebna većina od pet glasova ne mogu više biti donesene pa je Izborno povjerenstvo samo uvjetno sposobno za djelovanje. Albanske stranke su, istina, najavile da će priznati izbore rezultate, ma kakvi oni bili. Ali, to se ne mora dogoditi. U prošlosti su gubitnici izbora češće izražavali sumnju u korektnost izbornih rezultata.

Vulgarna predizborna kampanja

Predizborne koalicije su pomno odabrale imena. Jedna želi signalizirati bolje funkcioniranje gospodarstva, druga manje korupcije i bolju infrastrukturu. Ali, velike sadržajne razlike u predizbornoj kampanji nije bilo moguće uočiti. "Predizborna kampanja se manje odnosila na konkretne teme, a više na međusobne optužbe i predbacivanje korupcije", kritizira Frank Hantke iz Zaklade Friedricha Eberta u Tirani u razgovoru za DW.

Iznimka je gospodarstvo. Tu su se stranke po prvi put nastojale ideološki pozicionirati. "Vladajuća stranka se i dalje zalaže za takozvani "flat-tax", jedinstven porez. S argumentom da je on atraktivan za potencijalne investitore. Socijalistička stranka se zalaže za progresivni porez, porezni sustav u tri stupnja, pri čemu je otvoreno što bi trebala biti niska, što srednja, a što visoka primanja", upozorava Thomas Schrapel iz Zaklade Konrada Adenauera u Tirani.

Oštre izjave i osobne uvrede političkoga protivnika čule su se i iz socijalističkog tabora Edija Rame i iz demokratskog tabora premijera Salija Berishe. A mediji su izjave prenosili bez uljepšavanja. "Ono što je došlo u kuće Albanaca bio je većinom izborni show: vicevi bez sadržaja i osobni sukobi političkih vođa", kritizira albanski medijski stručnjak Mustafa Nano. On kritizira i izborni zakon koji propisuje da mediji moraju objavljivati gotove video-filmove političkih stranaka. "Tako se televizijske informativne emisije pretvaraju u vulgarnu propagandu", kaže Nano. 

Malo svealbanskog oduševljenja

U predizbornoj kampanji nije bilo svealbanske euforije koja se širila od studenog 2012. prilikom proslave 100. obljetnice neovisnosti Albanije. Ni izjava premijera Salija Berishe s početka predizborne kampanje o "nužnosti ujedinjenja albanske nacije" kasnije se nije ponavljala. Nakon međunarodne kritike iz EU-a i SAD-a svealbanska retorika se nije ponavljala. "Mi smo stranka koja je uvijek bila realna i koja poštuje postojeće granice na Balkanu", priopćila je Demokratska stranka.

Stručnjak za jugoistočnu Europu Franz-Lothar Altmann i drugi promatrači u tomu vide političku kalkulaciju kojom Berisha s jedne strane želi pokupiti glasove na desnici političkog spektra, a s druge strane ne gubiti izglede za približavanje Europskoj uniji. "Ako Berisha ozbiljno misli s članstvom u Europskoj uniji, onda si ne može za nogu okačiti uteg koji se zove Kosovo", kaže Altmann. Jer, Kosovo će trebati puno duže do članstva u Europskoj uniji. U listopadu 2012. Europska je komisija preporučila da se Albaniji da status kandidata uz neke uvjete, primjerice da Albanija reformira svoje pravosuđe i javnu upravu i uspješno se bori protiv korupcije.