Vruća tema useljavanje

Rast je nešto čemu se u pravilu vesele mnogi. Posebice kad je riječ o gospodarstvu. No kad je riječ o rastu broja useljenika iz zemalja jugoistočne Europe, unatoč činjenici da je Njemačkoj potrebna radna snaga, oduševljenje splašnjava. Takav se dojam barem može steći ako se ovih dana prate naslovnice njemačkog žutog tiska s kojih se upozorava na prijeteći val useljenika iz Bugarske i Rumunjske koji bi, tako glase zloguke prognoze, mogli njemački socijalni sustav i tržište rada dovesti na rub kolapsa. Mnogi Nijemci zato s nelagodom gledaju ususret 2014. kada prestaju važiti ograničenja za građane Rumunjske i Bugarske kad je u pitanju pristup njemačkom tržištu rada. 1. siječnja naime istječe sedmogodišnje razdoblje ograničenog pristupa. Što se tiče ograničenja tržištu rada od tada će ono, kad su u pitanju članice Europske unije, vrijediti samo za Hrvatsku. Njemačka je još uoči ulaska Hrvatske u EU odlučila uvesti ograničenje za njezine građane i to, zasada, na dvije godine. Ova ograničenja je moguće produljivati do ukupno sedam godina što je Njemačka u slučaju svih novih članica dosad iskorištavala do maksimuma.

Obogaćenje ili prijetnja

Stručnjaci za tržište rada smatraju da je stvaranje negativne atmosfere i širenje straha među građanima Njemačke potpuno neosnovano. Dorothee Frings, profesorica za socijalno pravo na Visokoj školi Donje Saske, dapače smatra kako se radi o čistom širenju dezinformacija. "Sada je najvažnije da političari i mediji prestanu širiti parole o 'useljavanju siromašnih' i 'dolasku Cigana'. Radi se o normalnim migracijama u sklopu projekta otvorenog tržišta rada Europske unije", smatra Frings. I njezin kolega sa sveučilišta u Osnabrücku Andreas Pott smatra da se radi o neodgovornom širenju straha. "Radi se o čistom stvaranju panike. Iskustva iz prijašnjih krugova proširenja, sa Španjolskom, Portugalom, Grčkom pa i Poljskom su pokazala da je doduše na početku primjetan porast migracija, ali da se nakon nekoliko godina brojke smanjuju i odnos između doseljenih i iseljenih stabilizira", kaže Pott. Kako smatra ovaj stručnjak za migracije problem je u tomu što njemačko društvo nikad do kraja i otvoreno nije sebe gledalo kao useljeničko društvo pa se i svaki novi val useljavanja doživljava ne kao obogaćenje nego kao prijetnja.

Pozitivna iskustva useljavanja

Pritom građanima treba objasniti da migracija nije samo jednosmjeran proces nego se odvija u svim smjerovima i s promjenljivim intenzitetom. Osim toga Njemačka će u budućnosti ovisiti o useljenicima. "Demografske promjene, dakle starenje društva, smanjenje broja stanovnika, sve su to pojave na koje bi useljavanje moglo pozitivno utjecati", kaže Pott. Važno je, kako nastavlja ovaj stručnjak, da useljavanje bude uravnoteženo, to jest da se ne radi samo o useljavanju u nekvalificirani radni sektor nego da u Njemačku dolaze i visokokvalificirani. A upravo su iskustva posljednjih godina pokazala da iz Rumunjske i Bugarske u Njemačku dolaze posloprimci svih platnih razina. Isto tako je i jedan od glavnih instrumenata širenja panike, tvrdnja da će Rumunji i Bugari doći u Njemačku kako bi iskoristili socijalne povlastice, neosnovan. Statistike pokazuju da svega devet posto svih građana koji su u Njemačku doselili iz ovih zemalja posljednjih godina primaju neki oblik socijalne pomoći. Što je tek nešto iznad prosjeka ostatka stanovništva (7,4%) ali znatno manje od prosjeka ostalih građana stranog podrijetla koji žive u Njemačkoj (15,8%).

Ljudi nisu roba

Širitelji panike se posebice okomljuju na pripadnike romske manjine koji iz Rumunjske i Bugarske useljavaju u Njemačku. Njemački predsjednik Joachim Gauck se već jednom osvrnuo na širenje netrpeljivosti i predrasuda prema ovoj nacionalnoj skupini. "Paušalno proglasiti jednu čitavu skupinu građana nesposobnima za integraciju predstavlja ništa drugo nego nastavak jedne neugodne stoljetne tradicije diskreditiranja, izopćavanja i progona. To ne smije biti duh u kojem se o ovoj temi raspravlja", upozorio je njemački predsjednik. Znanstvenici koji se bave pitanjem migracije, poput Andreasa Potta, osim toga smatraju da je i puka želja useljenika da ekonomski poboljšaju svoj život sama po sebi korisna i pozitivna. "Ta želja ljude čini inovativnima i poduzetnima. To se pokazalo i kod milijuna Nijemaca koji su iselili u SAD, a to se pokazuje i danas prilikom migracija unutar Europske unije", kaže Pott. No isto tako bi bilo štetno, kako nadalje kaže Pott, useljenike mjeriti isključivo prema njihovoj ekonomskoj isplativosti za zemlju u koju se useljavaju.

U Njemačkoj, u tome se slažu stručnjaci, treba doći do promjene paradigme. "Ljudi moraju shvatiti da živimo u društvu koje je u znaku migracija i da migraciju trebamo prihvatiti kao temu koja je relevantna za sve. To je zadaća koja nam predstoji u godinama koje dolaze", zaključuje Pott.