„Vratiti Makedoniju na euroatlantski put“

Deutsche Welle: U Makedoniji već tjednima vlada izvanredno stanje. Prosvjedi ne jenjavaju, iako su odgođeni prijevremeni izbori koji su bili najavljeni za 5. lipnja. Povod za prosvjede je bila jedna amnestija. Ali nezadovoljstvo naroda pokazuje jedan dublji nedostatak povjerenja. Koji su uzroci krize?

Johannes Haindl: Uzroci su svakako mnogostruki. Skupilo se mnogo toga. Ali, sada je odlučujuće pitanje kako naći izlaz iz krize. Upravo zato EU i Njemačka prate razvoj situacije s velikom zabrinutošću. Želimo pomoći zemlji da izađe iz krize, ali put izlaska ona mora prijeći sama, a to znači da svi politički akteri moraju surađivati i staviti interese svoje zemlje u prvi plan.

Koja su polja sukoba? (Amnestija, izbori, registar birača, mediji...)?

Radi se o provedbi središnjih elemenata sporazuma iz Pržina. Tu postoji raskol između političkih aktera, mada su potpisali tekst sporazuma. A ono što sporazum kaže - jednoznačno je. Oni protiv kojih postoje optužbe u vezi sa skandalom oko prisluškivanja, trebali bi biti kazneno gonjeni. Zbog toga su se stranke dogovorile o osnivanju posebnog državnog tužiteljstva. Ono bi trebalo raditi neometano i iz punu podršku makedonskih institucija. Amnestija za političare, koju je u svibnju proglasio predsjednik Ivanov, podriva te napore i nije u skladu sa sporazumom iz Pržina. Zato se hitno mora naći rješenje koje će omogućiti kazneno gonjenje. Nadalje, moraju biti održani pošteni i slobodni izbori po međunarodnim standardima, a za to treba osigurati potrebne uvjete, na primjer da se birački spiskovi ažuriraju, da se osigura neovisnost i nepristranost medija te da se svim političkim snagama daju jednake mogućnosti pristupa medijima.

Mora li se vlada povući ili bi tehnička vlada bila neko privremeno rješenje?

Sporazum iz Pržina i na to ima odgovor. Duh tog sporazuma mora biti prisutan i u današnjoj situaciji, a to znači: sastav vlade mora biti takav da osigura uvjete za održavanje poštenih i slobodnih izbora kao i da odlučno provede u djelo dogovorene reforme.

U Makedoniji postoji i latentan potencijal etničkih sukoba – mnogi u tome vide najveću opasnost za državu, pa i mogućnost da se ona raspadne. Kako Vi, kao dugogodišnji poznavatelj te države i regije, procjenjujete aktualnu situaciju između pripadnika tamošnjih naroda?

Ne bi se trebalo miješati, nego što više izbjegavati sve što bi moglo potaknuti međuetničke sukobe. U vezi s tim mi izgleda posebno važno da zemlja što prije nađe euroatlantski put.

Pregovarate s vladom i oporbom – zašto nije uključeno i civilno društvo?

Naravno da smo u kontaktu sa civilnim društvom. Ali oni koji su potpisali sporazum iz Pržina snose i odgovornost za njegovu provedbu. Oni imaju obvezu da pokrenu centralni zahtjev civilnog društva, a to je da na temelju spomenutog sporazuma budu održani pošteni i slobodni izbori, na kojima bi građani mogli izraziti svoju volju.

Kako bi izgledala rješenja za spomenuta sporna pitanja?

Rješenje nudi sporazum iz Pržina koji postavlja jasne parametre na koje su se stranke prošlog ljeta obvezale.

Njemačka je izrazila zabrinutost zbog situacije u Makedoniji. U Makedoniji postoji nezadovoljstvo zbog suviše nejasne pozicije EU-a u krizi. Njemačka je iznijela jasnu poziciju. Zašto?

Njemačka osjeća posebnu povezanost s Makedonijom. Od početka smo se snažno zalagali za stabilnost te zemlje i njenu euroatlantsku budućnost. Upravo zato pratimo situaciju s velikom zabrinutošću: tamo je euroatlantska perspektiva stavljena na kocku. Mi želimo pomoći. To je razlog zbog kojeg me je ministar vanjskih poslova Steinmeier imenovao za posebnog izaslanika.

Već tjednima se indirektno prijeti sankcijama. Zašto riječima nisu uslijedila i djela, iako se makedonska vlada, kako izgleda, ne pokreće?

Tu se ne bih složio s Vama. Mnoga djela su uslijedila. Europska unija, SAD ali i zemlje članice EU-a poput Njemačke svim snagama se trude pomoći Makedoniji da izađe iz krize. Ja sam optimist u pogledu mogućnosti da naši makedonski partneri nađu način da se zemlja vrati na euroatlantski put. Ukoliko pojedini političari budu blokirali taj put, to će naravno imati ozbiljne negativne posljedice.

Kako izgleda vremenski koridor? Državni ministar Roth kaže da će strpljenje ubrzo biti na izmaku...

Sljedeći izvještaj u kojem će Europska komisija ocijeniti sposobnost zemlje da počne pregovore s EU-om očekuje se na jesen. Utoliko je vremena zaista malo. Ali ima ga dovoljno da se postigne potreban napredak – pod uvjetom da sada ne bude otezanja s neophodnim reformama. A mi smo, kako sam rekao, spremni pomoći.

Johannes Haindl je veleposlanik SR Njemačke u Beču i njemački posebni izaslanik za Makedoniju.