Vodeni topovi u Tbilisiju: ljudi prosvjeduju, vlast ne haje

Sve je više napetosti na ulicama Tbilisija. Kad se demonstranti približe vratima parlamenta, policija kreće sa suzavcem i vodenim topovima. Iz mase se čuju zvižduci, neki bacaju boce s vodom ili kamenje na policiju koja se zaklanja štitovima.

Navodno je ozlijeđeno više policajaca i jedan demonstrant.

„Ne plašimo se ničega“, kaže jedan od demonstranata. „Ovo je naša budućnost, biramo Europu." U mnoštvu demonstranata se vide zastave Europske unije.

Tko su „strani agenti"

Vlast pod vodstvom stranke „Gruzijski san" idućih dana planira prihvatiti zakon „o transparentnosti stranog utjecaja“, koji kritičari nazivaju „ruskim zakonom", jer je sličan zakon usvojila Rusija. Zato se danima prosvjeduje.

Sličan prijedlog bio je na stolu prošle godine, ali je povučen poslije masovnih prosvjeda.

Nacrt zakona predviđa da nevladine organizacije, koje više od petine sredstava dobivaju iz inozemstva, moraju se registrirati kao agenti stranog utjecaja i objaviti svoje prihode. Vladajući govore da je nužno biti načistu i da sve bude transparentno.

Oporba je protiv. Jedan od njezinih zastupnika rekao je da ovaj zakon, „upravo kao i zakon koji je donio Kremlj, cilja da javno proglasi ljude za agente, špijune i izdajnike".

Ove srijede je u drugom čitanju u parlamentu zakon imao uvjerljivu većinu – 83 za, 23 protiv. Potrebno je da bude usvojen i u trećem čitanju, koje se očekuje sredinom svibnja. U parlamentu je bilo vruće, bilo je i fizičkog naguravanja.

Propis sličan ruskom

Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili kritizirala je prijedlog zakona i najavila da ga neće potpisati. Većina u parlamentu može premostiti taj veto i zakon na kraju može potpisati i predsjednik parlamenta.

U Rusiji je od 2012. na snazi sličan propis, kritiziraju demonstranti u Tbilisiju, s ciljem da se sustavno uguši civilno društvo i nezavisne medije.

„Radi se o kontroli medija i nevladinog sektora", kaže jedna prosvjednica. „Zakon je proruski."

U jeku rata u Ukrajini, Gruzija je u prosincu dobila status kandidata za EU. „Moramo se boriti protiv zakona. I svega što nas udaljava od Europe", kaže jedan prosvjednik. „Moramo dati sve od sebe da uđemo u EU što brže.“

Europska unija je također kritizirala zakon kao i postupanje policije prema demonstrantima, podsjećajući službeni Tbilisi što su obveze kandidata za pristup EU-u.

Vladajuća stranka na riječima također hoće europske integracije. Istovremeno održava dobre odnose s Moskvom.

Pretučen vođa oporbe?

Vođa oporbenog prozapadnog Ujedinjenog nacionalnog pokreta Levan Kabiešvili bio je priveden, policija ga je navodno tukla, kažu iz njegovog tabora.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova je rekao da je Kabiešvili uhićen kad je probijao policijski kordon i pružao otpor u utorak. Te večeri je privedeno preko šezdeset ljudi. Oporba i demonstranti „neprestano čine nasilje“, rekao je zamjenik ministra.

U srijedu se pak Kabiešvili pojavio u parlamentu s vidnim ozljedama nosa i oka te pozvao vlasti da odustanu od zakona. „Još je samo pet mjeseci do izbora. Možda više nikad neću vidjeti na ovo oko, ali u zemlji će istina biti prepoznata.“

Odnosi Rusije i Gruzije su komplicirani od raspada Sovjetskog Saveza, posebno od kratkog rata 2008. kada je Tbilisi izgubio kontrolu nad dvije separatističke proruske regije, Abhazijom i Južnom Osetijom.

To ostaje glavni problem u odnosima dviju zemalja, koji su donekle normalizirani od tada. Gruzija se ipak pridružila međunarodnim rezolucijama koje osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu.

U listopadu zemlju čekaju parlamentarni izbori. Posljednje ankete vide vladajući „Gruzijski san“ na prvom mjestu s oko 36 posto potpore, dok Ujedinjeni nacionalni pokret može računati na oko 21 posto glasova.

nr (ap, ard)