Vlakovi kao ključ za ostvarenje "Green Deala"

Noćni vlakovi proslavljaju svoj „comeback" u nekoliko europskih zemalja. Nakon pauze od 16 godina, sredinom siječnja je prvi noćni vlak, koji je povezivao Beč i Bruxelles, napustio austrijsku prijestolnicu u smjeru belgijske metropole.

Austrijske nacionalne željeznice ÖBB, koje upravljaju ovom trasom, planiraju do kraja godine uvesti i noćni vlak koji povezuje Beč i Amsterdam. Ova kompanija, koja je u državnom vlasništvu, nije jedina koja vidi dobre poslovne šanse u promjenama navika Europljana i rastućoj svijesti prema zaštiti okoliša.

U 2017. godini, emisije CO2 koje dolaze iz transportnog sektora zemalja EU, iznosile su 28% od ukupnog zagađenja i bile su iznad razine iz 1990. godine. Europski „Green deal" – „Zeleni sporazum"o kojem se trenutno raspravlja u Europskoj komisiji, upravo i ima za cilj preokrenuti ovaj trend.

"Green dealom smo se obvezali da ćemo promjenama u transportnom sektoru dati svoj doprinos i potaknuti borbu protiv klimatskih promjena. Mislim da je željeznica posebno pogodna da bude taj 'game changer', jer je ona ekološki održiv i prihvatljiv oblik transporta ljudi i roba, "rekla je za DW Adina-Ioana Valean, europska povjerenica za promet.

U okviru europskog transportnog sektora, cestovni promet najviše doprinosi emisiji CO2 u EU (73%). Slijedi zračni (13%) i pomorski promet (11%). Željeznica je, s obzirom na visok stupanj elektrifikacije, na četvrtom mjestu s 1,6% i slovi kao najmanji zagađivač. Valean je pojasnila kako trenutni europski programi za promociju željeznica nisu sporni. "Radujemo se što u okviru sljedećeg financijskog plana možemo računati s pristojnim proračunom."

Uskladiti željezničke mreže

Povjerenica za promet naglašava značajne razlike među državama članicama u pogledu željezničkih mreža, dodajući da bi europski fondovi trebali ciljati na razvoj željezničke mreže manje razvijenih regija putem postojećih instrumenata kao što su „Connecting Europe Facility" i „ Cohesion Fund".

Izuzela je, međutim, navesti ciljeve - bar za sada. "Ono što je sada potrebno je da shvatimo koja su uska grla u željezničkoj mreži i koliko će nam trebati ulaganja. Dakle, nije pravi trenutak za ciljeve. Najprije nam treba dobra procjena."

Europska povjerenica za promet je dodala kako je već implementiran četvrti Paket EU-a koji se odnosi na željeznice, te da taj paket mjera liberalizira tržište i povećava konkurenciju u domenu željezničkih usluga.

Konkurencija će postajati sve veća

"Konkurencija će biti pojačana posebno nakon lipnja 2020. godine, kada će se preostale članice EU-a pridružiti prvih osam koje su preuzele i implementirale direktivu EU-a zaključno s lipnjom 2019. godine", izjavio je za DW Josef Doppelbauer, izvršni direktor Agencije Europske unije za željeznice (ERA).

"Navest ću nekoliko primjera: talijanska kompanija Trenitalia je pri Europskoj agenciji za željeznice i zatražila sigurnosni certifikat i ovlaštenje za rad u Francuskoj. Istodobno Francuski SNCF i Trenitalia izaći će na španjolsko tržište u lipnju 2020."

Unutrašnjost središnje Željezničke stanice u Milanu je arhitektonsko čudo. No, hoće li talijanska željeznica Trenitalia uspjeti odvratiti putnike od automobila i zrakoplova?

ERA ima dvije uloge. Ona provodi uredbu EU o sigurnosti i (inter)operativnosti, odnosno nuđenju transportnih usluga ne samo u svojoj nego i u drugim EU zemljama. Od lipnja 2019. godine izdaje i pojedinačne sigurnosne certifikate i ovlaštenja za željeznice. "To znači da je za vlakove, koji posluju u više zemalja, dovoljna autorizacija koju izdaje ERA."

Doppelbauer je rekao kako još ima puno prostora za poboljšanja. "Na primjer, prvi noćni vlak iz Beča do Bruxellesa sredinom siječnja morao se zaustaviti u Aachenu na 30 minuta, jer je lokomotiva morala biti promijenjena zbog tehničke kompatibilnosti. Također je i strojovođa morao biti promijenjen, jer je trebao govori flamanski. "

Dobivate ono što ulažete

Josef Doppelbauer tvrdi da je željeznička ruta Barcelona – Madrid već pokazala kako je moguće „ekološki manje prihvatljive letove zamijeniti željeznicom i to smanjenjem cijene i bržim dolaskom na cilj ".

Sposobnost željeznice da konkurira zračnom prometu sada će ovisiti o ulaganjima pojedinih zemalja članica EU-a. Dok zemlje poput Italije smanjuju ulaganja u željeznicu, zemlje poput Njemačke ulažu sve više, iako su cijene karata nedavno smanjene.Na primjer, prošlog mjeseca je vlada u Berlinu odobrila plan u iznosu od 86 milijardi eura investicija u željeznicu u sljedećih 10 godina. To je dodatnih 64 eura po glavi stanovnika što iznosi ukupno 140 Eura ali se još uvijek ne može usporediti s Austrijom i Švicarskom .

Doppelbauer napominje da je 2018. godine Švicarska, koja ulaže 365 eura po glavi stanovnika u željeznički promet, bila na prvom mjestu po zadovoljstvu putnika željezničkom uslugom. Austrija je bila druga s ulaganjem od 218 eura po glavi stanovnika dok je Njemačka 2018. ulagala svega 77 eura po glavi stanovnika."Većina putničkih agencija trenutno ne vidi vlakove kao sredstvo transporta kojim se stiže do krajnjih turističkih odredišta", izjavio je za DW Libor Lochman, izvršni direktor Zajednice europskih željeznica (Community of European Railway and Infrastructure Companies). "Ali mi ipak ne počinjemo od početka. Putničke agencije, na primjer, već nude Europass, koji putnicima omogućava putovanje četiri ili sedam dana u mjesecu s jednom kartom." Što je s teretnim prometom?

Teretni prijevoz je još teži pothvat. "Kako sada stvari stoje, tržišni udio teretnog željezničkog prometa u EU se smanjio s iznad 18 posto na ispod 17 posto posljednjih godina", kaže James Nix, direktor poduzeća Transport i zaštita okoliša (Transport & Environment).

"Green dealom smo tražili da, što je moguće više, prebacimo teret s cestovnog na željeznički promet. Ali za to treba poboljšati europsku prekograničnu željezničku mrežu", istakla je europska povjerenica za promet Valean dodavši da se "moraju graditi internacionalne željezničke mreže" a da pri tom "granične aktivnosti moraju biti pojednostavljene".

Sve u svemu, pred željeznicom je svijetla perspektiva, jer snažna podrška dolazi i od pobornika za zaštitu okoliša i od industrije.

"Green Deal kao uredba EU-a će također pomoći željezničkom sektoru da definira postupak tehničke standardizacije", izjavio je za DW Francois Davenne, generalni direktor Međunarodne unije željeznica (International Union of Railways). On je uvjeren da će Green Deal imati pozitivne efekte na željeznice ne samo u EU-u nego i u mnogim regijama svijeta.