Vlada Jadranke Kosor: u zemlji nezadovoljstvo, vani uspjesi

Pozitivno mišljenje o predsjednici Vlade trenutačno ima 39 posto građana, jednako kao i prije godinu dana kad je Jadranka Kosor, u iznimno nepovoljnim okolnostima, preuzela premijersku dužnost. Na vrhuncu popularnosti, u veljači, kada je iz HDZ-a isključen Ivo Sanader nakon neuspješnog povratka na čelo stranke, 77 posto anketiranih podržavalo je Kosor. Premijerka Kosor bilježi plusove na međunarodnom planu, ali i minuse na domaćem terenu.

Kao uspjehe može navesti deblokadu slovenske kočnice na hrvatskom putu u Uniju, kao i jučerašnje otvaranje preostala tri i zatvaranje dva poglavlja u pregovorima o punopravnom članstvu Hrvatske u europskom klubu. Iz međunarodnih krugova, a najnovije su iz Svjetske banke, stižu i pohvale za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, čemu je doprinio i sporazum sa Srbijom o međusobnom izručivanju kriminalaca.

No, hrvatski građani nisu zadovoljni mjerama gospodarskog oporavka, napose najavama izmjena Zakona o radu. Zbog toga je preko 800 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju za raspisivanje referenduma kako bi se spriječio novi udar na radnička prava. Nisu ohrabrujući ni glasovi kako će na jesen biti upitne isplate mirovine, a govori se i o crnoj zimi. Premijerka na to uzvraća: „Da će biti crna u ovom katastrofičnom smislu, ja vjerujem da ne i sve radimo da, uistinu, provedemo program gospodarskog oporavka.“

Teške odluke

Ako Hrvatska nastavi s reformama mogla bi izaći iz krize i spremna ući u Europsku uniju, mišljenje je analitičara. Kako uvjeriti javnost da su reforme nužne, kada je već sada čak 60 posto građana procijenilo da će im u sljedećoj godini biti teže nego sada, a trećina ih očekuje da će im se dodatno pogoršati financijska situacija, pitanje je na koje ni Kosor ni Vlada nemaju odgovor. Uz to, manjak u državnoj blagajni sve je veći, raste nezaposlenost pa je u svibnju dosegnula 17,2 posto, a govori se kako bi se moglo zatvoriti još oko 50 tisuća radnih mjesta. Gospodarska aktivnost stagnira, iako je prosječna bruto plaća 7.831 kunu, vrlo je malo radnika što ju i primaju, a Hrvatska ima čak pet posto umirovljenika mlađih od 49 godina, dok se u Europi produljuje radni vijek i na 67 godina.

Zazivaju se reforme, primjerice one prema kojima bi se olabavio Zakon o radu, koji u sadašnjem obliku stimulira rad na crno. Analitičari zazivaju i reforme zdravstva, obrazovanja, te traže da Vlada svojim mjerama potakne investicije u one sektore koji bi pokrenuli i zapošljavanje. Istodobno s otvaranjem novih radnih mjesta treba potaknuti i smanjenje nameta poslodavcima i obračun s radom na crno. Samo tako će građani imati šansu za bolji život, a Hrvatska biti spremna za Europsku uniju, ponavlja se kao mantra.

Imaju li Jadranka Kosor i Vlada dovoljno odlučnosti za povlačenje nepopularnih mjera te hoće li one donijeti boljitak za sve, pitanje je na kojemu se zasad lome politička koplja. Opozicija tvrdi kako se ne radi ni o kakvim mjerama i reformama, nego tek o opsjenama, većina građana nezadovoljna je, pa se prizivaju i prijevremeni parlamentarni izbori. Do njih će zasad teško doći jer je koalicija stabilna, ali će o uspjehu gospodarskih mjera ovisiti glavna ocjena rada premijerke Kosor, HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera. Bila ona dana na redovnim ili izvanrednim izborima.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Anto Janković