"Vječiti studenti" - žrtve "Bologne"

Njemačka sveučilišta se bore sa sve većom navalom brucoša. 2010. godine udio učenika jedne srednjoškolske generacije koja se upisala na neki od studija iznosio je 46 posto. Četiri godine ranije svega je 37 posto pripadnika jedne generacije završilo u fakultetskim klupama. Ove godine je tako rekordnih 444.700 brucoša krenulo na fakultete. Broj studenata u Njemačkoj je s 2,2 milijuna doduše rekordan no stručnjaci Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD) još uvijek kritiziraju preniski broj visokoškolskoobrazovanih u Njemačkoj u usporedbi s ostalim industrijski razvijenim zemljama.

108. semestar

U međuvremenu se čini da se velika većina studenata pomirila i s uvođenjem Bolonjskog sustava u njemačko visoko obrazovanje. To se međutim ne odnosi na još velik broj onih koji studiraju duže od 10 godina a takvih je još uvijek 24 posto. Prošlog tjedna dnevnik "Lübecker Nachrichten" objavio je vijest po kojoj je na sveučilištu u ovom gradu jedan student medicine upisao 108. semestar. Dvojica studenata koji su  premašli granicu od 40 semestara studiranja prisilno su udaljena sa sveučilišta u ovom sjevernonjemačkom gradu. Obojica su najavila da će protiv ove odluke izići pred Upravni sud. No dok se dosad na "vječite studente" gledalo isključivo s moralno-etičke strane a kojiput su ovakvi slučajevi služili i lokalnim medijima za uveseljavanje čitatelja, nakon uvođenja "Bologne" nastao je problem s onima koji još uvijek studiraju po starom sustavu po kojim studiji umjesto današnjim bachelor i master titulama završavaju diplomama i magisterijima. Mnoga sveučilišta su već odavno ukinula paralelne studije s po dva različata sustava. No mnogi "stari" studenti se ili nisu pobrinuli za prelazak na novi sustav ili se novom sustavu protive i ustraju u tomu da studij okončaju po starom.

Počelo čišćenje

Mnoga sveučilišta dosad su (ili još uvijek) tolerirala ovu manjinu i dopuštala im da "u miru" privedu studij kraju. Mnogima je prelazak na "Bolognu" zaista i poslužio da se trgnu iz letargije i završe dugogodišnji studiji. No ima i onih koji se šturo opiru novim prilikama na njemačkim sveučilištima. Neke ustanove su se stoga odlučila "okrenuti ploču" i iz svojih klupa prisilno udaljiti "vječite student". Najviše medijske buke je prouzročilo izbacivanje 32 studenata sa Sveučilišta u Kölnu. Radilo se o onim studentima koji do ovogodišnjeg ljetnog semestra nisu položili tzv. međudiplomu, tj. još nisu došli do polovine studija po starom sustavu. Mnoga druga Sveučilišta, poput onog u Bochumu već su mnogo ranije uveli "Bolognu" pa je i proces "čišćenja" starih studenata započeo već prije nekoliko godina. 2008. je prisilno ispisano (čitaj: izbačeno) preko 800 studenata.

Zemlja starih studenata

Položaj sveučilišta je jasan: u vrijeme rekordnih navala na studenstka mjesta i suočavanjem nastavnog osoblja s dosad nezapamćenim brojem brucoša, sve manje energije i vremena se želi trošiti na one koji su po svim pravilima već odavno trebali napustiti fakultetske dvorane. U takvoj situaciji sveučilišta također više nisu u stanju financirati paralene nastavne sustave. Političari koji najavljuju oštrije mjere prema "vječitim studentima" staga mogu računati s podrškom birača. Glasnogovornik Zastupničkog kluba demokršćana u Bundestagu za obrazovna pitanja Albert Rupprecht, smatra da bi mnogi svoj studij trebali shvatiti ozbiljnije. "Pravo na studiranje je vremenski ograničena privilegija. Studentsko mjesto porezne obveznike stoji najmanje 7000 eura godišnje. Uz to još dolaze troškovi za državne stipendije, subvencionirani prijevoz i razni popusti. Svakom studentu mora biti jasno da njegov studij financiraju i oni koji si sami nisu mogli priuštiti studij", kaže Rupprecht. U obranu "vječitih studenata" treba spomenuti i činjenicu da je Njemačka zemlja s najvišim starosnim prosjekom polaznika sveučilišta. Prosječnom njemačkom studentu su 25,3 godina. U Europi jedino finski i austrijski studenti duže griju klupe. Jedan od razoga uvođenja "Bolonjskog sustava" je i skraćivanje prosječnog vremena studija.

Autor: N. Kreizer (ots)

Odg. ur.: Željka Telišman