Virus HIV i dalje odnosi živote

Prije 28 godina u američkom stručnom tjedniku „Morbidity and Mortality Report“, objavljen je po prvi puta članak o jednoj novoj, zagonetnoj bolesti. Autor je bio liječnik Michael Gottlieb koji je u njemu naveo svoja opažanja i pretpostavke kako je riječ o bolesti imunološkog sustava koja u prvom redu pogađa muškarce homoseksualce.

Godinu dana kasnije, 1982. u javnosti se pojavljuju podaci o daljenjem oboljenjima i to ovoga puta ne samo kod homoseksualaca već i kod žena i hemofiličara. Svoj naziv ova nepoznata bolesti dobiva na osnovu kratice koja u sebi objedinjuje sve simpotome oboljenja – „Acquired Immune Deficiency Syndrome2 – AIDS.

Prvi lijek na tržištu još 1985.godine

U godinama koje slijede, fracuskom virologu Lucu Montagnieru i američkom mikrobiologu Robertu Gallu, koji su radili nezavisno jedan od drugoga, uspijeva izolirati virus, uzročnik bolesti. Takozvani HI-virus ( Human Immunodeficency Virus) uništava u tijelu čovjeka važne stanice, nadležne za imunološku obranu organizma. Za svoje otkriće Francuz, Luc Montagnier, dobiva 2008. godine Nobelovu nagradu za medicinu, a Robert Gallo 1985. godine, američki patent za testiranje, odnosno, otkrivanje HIV-antitijela. Gallovo „otkriće“ načina testiranja pokazati će se ubrzo vrlo važnim budući da će broj oboljelih i zaraženih u cijelom svijetu rapidno rasti.

No, koliko je ova bolest zapravo od samog svog početka izazivala zabrinutost kako „rubnih društvenih skupina“, tako i stručnjaka, već je 1985. godine, u Atlanti, u SAD-u, održana prva Svjetska AIDS konferencija. Dvije godine kasnije, na tržištu se pojavljuje prvi lijek protiv HIV-a. Njegov sadržaj koji se sastoji od takozvanog azidothimida, međutim, može jedino usporiti razvoj bolesti. Ovaj se lijek i danas još uvijek koristi u terapiji protiv AIDS-a, no u kombinaciji s još nekoliko drugih medikamenata.

HIV-virus uvijek u drugom obliku

1988. godine Svjetska zdravstvena organizacija ( WHO), proglašava 1. prosinac Međunarodnim danom AIDS-a, a tri godine kasnije crvena „mašnica“ postaje međunarodnim simbolom borbe protiv ove smrtonosne bolesti. Što se znanosti tiče i njezina nastojanja da pronađe djelotvoran lijek protiv ove bolesti, tijekom godina učinjeni su manji ili veći napretci.

Pomoću novih lijekova, oboljeli mogu bolje kontrolirati svoje stanje a smanjio se i broj umrlih, odnosno, oboljeli mogu sve bolje i dulje nastaviti živjeti usprkos AIDS-u. No, problem u pronalaženju konačnog lijeka leži prvenstveno u tome, kako kažu stručnjaci, da je HIV izuzetno agresivan virus i pojavljuje se u raznim oblicima, podtipovima i varijantama.

Na ljestvici zaraženih vode Rusija i Ukrajina

Za sada najveća nada leži u preventivnom cijepivu; naime, u rujnu ove godine, nakon što su cijepivo ispitali na oko 16.000 dobrovoljaca na Tajlandu, grupa znanstvenika najavila je mogućnost cijepljenja protiv AIDS-a. Njime bi se rizik zaraze smanjio za oko jednu trećinu.

Od njezinih „početaka“ pa sve do 2007. godine, ova je bolest odnijela oko 25 milijuna žrtava. Prema nekim podacima, svake se godine njome zarazi 2,5 milijuna ljudi; prvenstveno u zemljama u razvoju među kojima prednjači Afrika.

Što se Europe tiče, i ovdje je situacija izuzetno zabrinjavajuća. Prije svega u zemljama istočne Europe gdje se broj zaraženih virusom HIV od 2001.do 2007. povećao za čak 150 posto. Gotovo svi slučajevi novooboljelih dijagnosticirani su u Rusiji i Ukrajini. Od zemalja Europske Unije, najviše oboljelih ima u Estoniji, Portugalu i Latviji, dok se Češka Republika i Rumunjska nalaze na samom dnu ljestvice.

Autor: B.Grigorova/ Ž.Telišman

Odg.ured: Z.Arbutina